U godini na izmaku, svega 17 posto Amerikanaca izrazilo je zadovoljstvo stanjem u SAD-u, što je drugi najniži godišnji prosjek u više od posljednjih 30 godina Gallupovog mjerenja tog pokazatelja. Amerikanci su najnezadovoljniji bili 2008. (15 posto), dok je 1986, 1998. i 2000. zadovoljstvo u prosjeku registriralo čak 60 posto ispitanika.

Za gotovo dvije trećine Amerikanaca, najveći problem u zemlji vezan je uz novčanik - najviše ih brine ekonomija u cjelini (26 posto) i nezaposlenost (25 posto). Slijedi nezadovoljstvo političkim dužnosnicima (16 posto), proračunskim deficitom (12 posto), te etičkim i moralnim posrnućem (šest posto).

Porazni su rezultati i drugog Gallupovog istraživanja, prema kojemu su Amerikanci nezadovoljni svim predsjedničkim kandidatima, neovisno o stranačkom predznaku. Čak 46 posto ispitanika smatra da nitko od njih ne bi bio dobar predsjednik; uoči izbora 2008. istog mišljenja bilo je 11 posto anketiranih.

Takvom skepticizmu, nesumnjivo, pridonijela su i neispunjena obećanja predsjednika Baracka Obame, koji je u Bijelu kuću ušetao na krilima proklamirane 'nade' i 'promjene'. Uz ostalo, obećao je biračima da će proces donošenja odluka u Washingtonu podići na neviđenu razinu otvorenosti i transparentnosti, pa i da će neprofitna javna televizija C-SPAN prenositi sve pregovore u Kongresu. Najvažnije rasprave i dalje se, međutim, održavaju iza zatvorenih vrata.

Među najteže ostvarivim obećanjima, s obzirom na katastrofalno nasljeđe administracije prethodnika Georgea G. Busha, bili su smanjenje deficita i stope nezaposlenosti. Nakon tri godine vlasti, očigledno je da su Obamine fiskalne mjere samo dolile ulje na vatru, što je rezultiralo i snižavanjem kreditnog rejtinga SAD-a.

Ukoliko ne dođe do dogovora o rezanju proračunskog deficita nakon kongresnih i predsjedničkih izbora 2012, američki rejting nakon Standard & Poora snizit će i bonitetna agencija Fitch. Prema njezinim predviđanjima, američki javni dug, uz nekontroliranu potrošnju i rastući deficit, do kraja desetljeća prijeći će 90 posto BDP-a ako vlada ne poveća poreze i uvede mjere štednje.

Narušene institucije vlasti

Politolog Mark A. Wolfgram sa sveučilišta Oklahoma State ističe da su financijski poremećaji na stambenom tržištu počeli razarati neke od najstarijih institucija na Wall Streetu godinu prije Obamine kampanje 2008, a obećana 'promjena' dovela je Obamu na vlast jer su se stvari počele raspadati upravo u vrijeme kada su Amerikanci birali novog predsjednika i novi saziv Zastupničkog doma Kongresa. Obama je, međutim, donio veoma malo promjena.

'To ne iznenađuje. Institucije američke vlasti ozbiljno su narušene', kaže Wolfgram za tportal.

Za progresivne liberale, situacija se na početku činila obećavajućom. No Obama i Demokratska stranka debelo su podbacili, iako su imali najuvjerljiviji mandat u mnogo godina i mogućnost da, kontrolirajući oba doma Kongresa, upravljaju promjenom politike.

'Što se tiče reforme zdravstva, Obamina administracija odmah se pokorila moćnom farmaceutskom lobiju, u osnovi eliminirajući mjere koje bi učinkovito pomogle u kontroli rastućih troškova zdravstva, pružajući istovremeno opće osiguranje. Što se tiče reforme 'kockarske trgovine' koja se odvija na Wall Streetu, s privatizacijom profita i uz odgovornost javnosti kada ulozi pođu po zlu, nema značajnih promjena. Wall Street s ogromnim svotama doprinosi Obaminoj reizbornoj kampanji', tumači Wolfgram.

Nadalje, demokrati su se odlučili na polovične mjere u trenutku kada su masivan paket poticaja i dugoročna strategija za smanjivanje deficita mogli postići učinak. Rezultat - mali ili nikakav rast.

Na pomolu veća kriza

Kada je u pitanju zaštita okoliša, Obamina administracija i demokrati u Kongresu nisu uspjeli progurati tzv. porez na ugljik, niti stvoriti sustav trgovanja ugljikom na burzama ugljikovih emisija, nastavlja Wolfgram. Nedavno je Obama naredio američkoj agenciji za zaštitu okoliša (EPA) da ne provodi standarde za veću kvalitetu zraka. Nije začepljena ni rupa u zakonu iz Busheve administracije, koja industriji prirodnog plina omogućuje hidraulička bušenja ne vodeći računa o sigurnosti vode. Nedavna odgoda projekta gradnje naftovoda Keystone iz Kanade do nekoliko odredišta u SAD-u uslijedila je tek nakon što je 12 tisuća ljudi okružilo Bijelu kuću, što je bila kulminacija višemjesečnih prosvjeda protiv projekta koji je bio smatran gotovom stvari jer je ključni industrijski insajder bio blisko povezan s Clintonovom i Obaminom kampanjom, nabraja Wolfgram.

'Što se pak tiče vanjske politike i gigantske ekspanzije vojno-industrijskog kompleksa u SAD-u i u inozemstvu, Obamina administracija zadržala je ritam prethodnih administracija. Sabirni logor Guantanamo Bay ostaje otvoren. Uzaludan rat u Afganistanu se nastavlja. I, kao što je Seymour Hersh napisao u nedavnom blogu za New Yorker, administracija slijedi model Busheve propagande dizanja napetosti s Iranom, unatoč činjenici da apsolutno nema dokaza da Iranci nastoje obogatiti uran kako bi izgradili nuklearnu bombu', konstatira Wolfgram.

Što je otišlo po krivu u američkom političkom sustavu? Wolfgram parafrazira Normana Ornsteina, kroničara Kongresa s instituta American Enterprise, koji tvrdi da je utjecaj novca u Kongresu daleko veći nego što je to ikada bio u prošlosti. 'To se prelijeva i na predsjedništvo. Ne možete jednostavno slegnuti ramenima i reći - tako je oduvijek bilo... Imajući u vidu današnju nejednakost u Americi, koja je u rangu Rusije i Kine, američka verzija ruskih oligarha uvelike je kooptirala politički sustav. To je sustav koji kooptira sve koji u njega ulaze i moći će se reproducirati još godinama, dok ne stigne još i veća kriza. A ona će stići', zaključuje Wolfgram.

U međuvremenu, kongresni Odbor za proračun obznanio je da su se prihodi najbogatijih jedan posto Amerikanaca u protekla tri desetljeća uvećali za 275 posto, dok su primanja najsiromašnije petine narasla za svega 18 posto.

Sudeći prema najavama, pokret 'Occupy Wall Street' dodatno će osnažiti u 2012, premda nije izvjesno da će aktualnom predsjedniku, čiji se neuspjesi opravdavaju nemogućnošću dogovora s povampirenim republikancima u Kongresu, ugroziti šanse za reizbor dok su mu najjači rivali republikanci Mitt Romney Newt Gingrich.

Krajem ožujka u Washingtonu će se održati veliki skup pod nazivom 'Američko proljeće', na kojem će se okupiti prosvjednici iz svih krajeva SAD-a. Pokret koji je obilježio svijet u godini na izmaku dobiva i nove saveznike u redovima afroameričkih crkvi - nezaposleno je više od 15 posto američkih crnaca, dvostruko više od prošle godine - i veterana američkog Pokreta za građanska prava iz 1960-ih.

Najavljeno je stvaranje pokreta 'Okupirajmo san', koji će svoju prvu akciju pred lokalnim podružnicama američke Središnje banke izvesti 16. siječnja, na Dan Martina Luthera Kinga. Velečasni Jamal-Harrison Bryant, glasnogovornik pokreta 'Okupirajmo san', najavljuje da će Amerikanci svjedočiti njihovim akcijama svakih 30 dana, a članovi originalnog pokreta, koji su dosad uglavnom izbjegavali povezivanje s drugim aktivističkim skupinama, smatraju da je priključivanje vjerske zajednice Afroamerikanaca divovski korak naprijed, čiji potencijal još ne mogu niti naslutiti.