Predsjednik SAD-a Barack Obama sastao se u srijedu sa vođama republikanaca i demokrata u Kongresu pokušavši riješiti proračunsku krizu koja je dovela do zastoja rada savezne vlade, ali bez rezultata.
Nakon sastanka u Bijeloj kući obje strane prebacivale su krivnju jedna na drugu.
Obama je na sastanak pozvao republikanskog predsjednika Zastupničkog doma Johna Boehnera, čelnika demokratske većine Senata Harryja Reida i šefove manjina dvaju domova Nancy Pelosi i Mitcha McConnella da bi razgovarali o potrebi okončanja paralize države i podizanja limita zaduženja.
Nakon više od sat vremena razgovora Boehner je izjavio da je Obama odbio pregovarati o zakonu o zdravstvenoj zaštiti, dok su Nancy Pelosi i Harry Reid optužili republikance da preko zdravstvenog programa, tzv. Obamacarea, pokušavaju ucjenjivati predsjednika Obamu. Bijela kuća je u kasnijem priopćenju izvijestila kako je Obama izrazio nadu da će "prevladati zdrav razum".
Malo je nade da će se brzo riješiti problem obustave rada vladinih agencija. Pošto demokratska većina Senata i republikanska oporba koja dominira Zastupničkim domom nisu izglasale proračun, u utorak ujutro je nastupila djelomična blokada vladinih agencija, a stotine tisuća vladinih službenika ostale su na ne plaćenom dopustu.
Wall Street: cijene dionica pale, ulagači sve zabrinutiji
Na Wall Streetu su u srijedu cijene dionica blago pale jer ulagače zabrinjava nepopustljivost demokrata i republikanaca u američkom Kongresu po pitanju proračuna zbog koje bi obustava rada državnih službi mogla potrajati.
Dow Jones oslabio je 58 bodova, ili 0,39 posto, na 15.133 boda, dok je S&P 500 skliznuo 0,07 posto, na 1.693 boda, a Nasdaq indeks 0,08 posto, na 3.815 bodova.
Ni drugog dana otkako je počela obustava rada državnih službi republikanci i demokrati nisu se pomaknuli s mjesta u raspravi o proračunu, pa se ulagači plaše da bi stotine tisuća službenika moglo ostati na neplaćenom dopustu dulje nego što se mislilo.
Rašireno je mišljenje da kraća obustava rada državnih službi ne bi trebala značajnije utjecati na tržište, no duža bi mogla narušiti povjerenje potrošača i usporiti rast gospodarstva.
Zabrinjava i približavanje roka do kojega bi Kongres trebao prihvatiti prijedlog povećanja dozvoljene razine zaduživanja države sa sadašnjih 16.700 milijardi dolara.
Ako se dogovor ne postigne do 17. listopada, američka vlada neće moći isplatiti sve svoje financijske obveze, pa bi SAD mogao izgubiti vrhunski, trostruki A kreditni rejting.
„Ovaj pad tržišta ne bi se mogao nazvati paničnim. No, što će obustava rada duže trajati i što će se više približavati rok od 17. listopada, ulagači će biti sve nervozniji. Premda se to još nedavno činilo nevjerojatnim, sada se čini mogućim da država neće biti u stanju isplatiti sve svoje obveze nakon tog roka“, kaže Quincy Krosby, analitičarka u tvrtki Prudential Financial.
Ni makroekonomski podaci ne ulijevaju povjerenje. Prema izvješću ADP-a, u rujnu je u američkom privatnom sektoru otvoreno 166.000 novih radnih mjesta, manje nego što se očekivalo.
Ti podaci obično predstavljaju prilično preciznu uvertiru u službeno izvješće o zaposlenosti u SAD-u. To bi izvješće, koje obično znatno utječe na tržište, trebalo biti objavljeno u petak, ako se do tada postigne dogovor o proračunu.
Na zabrinutost ulagača ukazuje rast VIX 'indeksa straha' Čikaške burze opcija za gotovo 7 posto, na 16,6 bodova. U posljednja dva tjedna taj je indeks skočio više od 25 posto, što pokazuje da ulagači pojačano osiguravaju svoje portfelje od mogućeg daljnjeg pada cijena dionica.
Na oprez ulagača ukazuje i mršav obujam trgovanja. Na Wall Streetu, NYSE MKT-u i Nasdaqu vlasnika su jučer zamijenile 5,3 milijarde dionica, dok prosječan dnevni obujam u ovoj godini iznosi 6,3 milijarde.
I na europskim su burzama cijene dionica jučer pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,35 posto, na 6.437 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,69 posto, na 8.629 bodova, a pariški CAC 0,92 posto, na 4.158 bodova.
