Sjedinjene Američke Države neprikosnoveno su najnaoružanije društvo na svijetu: na stotinu američkih državljana dolazi 90 komada vatrenog oružja. U Jemenu, koji je drugi na ljestvici najnaoružanijih građana, na 100 stanovnika dolazi 61 vatreno oružje, a slijede Finska (56), Švicarska (46), Irak (39) i Srbija (38), podaci su Instituta za međunarodne odnose iz Ženeve. Naoružan je svaki treći građanin Srbije, tamošnji civili posjeduju više oružja nego vojska i policija zajedno
Američki građani, koji čine 4,5 posto svjetske populacije, posjeduju 270 milijuna komada ili oko 30 posto vatrenog oružja na planetu. Na svjetskoj razini, od ukupno oko 875 milijuna komada vatrenog oružja, koje uključuje civilno, policijsko i vojno vatreno oružje, civili posjeduju oko 650 milijuna komada. Službeno je registrirano oko 12 posto vatrenog oružja u rukama civila.
Prema službenim podacima srbijanskog ministarstva unutarnjih poslova, više od pola milijuna građana (589.258) registriralo je čak 1.189.522 komada oružja, od čega je 1.144.863 u privatnom vlasništvu, a 44.659 pištolja i pušaka vodi se na 3.304 tvrtke i agencije za osiguranje. Pretpostavlja se da je broj ilegalnog oružja čak tri puta veći, navele su Večernje novosti sredinom godine na izmaku.
Posljednje veliko istraživanje instituta iz Ženeve, koje je utvrdilo omjere vlasništva nad streljačkim oružjem u posjedu civila na svjetskog razini, provedeno je 2007. godine, te se i danas - u komentarima nakon masakra u Connecticutu - navodi kao relevantno.
Broj naoružanih ljudi u Srbiji već nekoliko godina se drastično ne mijenja, barem kada je riječ o legalnom oružju. To potvrđuju podaci MUP-a Srbije, ali i trgovci oružjem, koji kažu da je prodaja u posljednje vrijeme gotovo potpuno zamrla, za razliku od devedesetih kada je cvjetala.
'U nesigurnim vremenima ljudi strah pokrivaju naoružavanjem. Na srpskom crnom tržištu oružja i pištolja kojima su izbrisani serijski brojevi ima u izobilju. I jeftini su. Toliko skladištenje ilegalnog vatrenog naoružanja posljedica je višedesetljetnoga ratovanja, razvijene korupcije i kriminala. U takvim okolnostima, razlog za naoružavanje je bio strah za život', rekao je analitičar Zlatko Nikolić za Večernje novosti.