Četrdeset godina je prošlo od arapskog naftnog embarga koji je stupio na snagu 16. listopada 1973, što je dovelo do razdoblja nevjerojatnih promjena i previranja. Nakon što je SAD pružio podršku Izraelu tijekom Jomkipurskog rata, kartel zemalja u razvoju (preko Organizacije zemalja izvoznica nafte ili OPEC-a) zabranio je prodaju svoje nafte izraelskim saveznicima i time pokrenuo geopolitičke promjene koje su im na kraju omogućile da preuzmu kontrolu nad globalnom proizvodnjom nafte i cijenama divovskih međunarodnih naftnih tvrtki - najavljujući tako doba znatno viših cijena nafte. Događaj je bio hvaljen u to vrijeme kao prva velika pobjeda Trećeg svijeta koja je bacila Zapad na koljena. Embargo je otvorio brane neviđenom prijenosu bogatstva iz Amerike i Europe do Bliskog istoka. Tako je preko noći najveći segment globalnog gospodarstva, tržište nafte, postao ispolitiziran kao nikad prije u povijesti, piše Foreign Policy.

No četiri desetljeća kasnije cipela je na drugoj nozi. Na 40. obljetnicu embarga iz 1973. SAD ima povijesnu priliku povesti kontrarevoluciju u energetskom svijetu koji je stvorio OPEC.

Doba apsolutnog bogatstva bez presedana na Bliskom istoku bile su 1970-e, čije se posljedice osjećaju i danas – od demokratskih pokreta i terorizma do građanskih ratova. Čelnici regije nisu uspjeli postaviti dugoročne mehanizme za distribuciju koristi od tog bogatstva i prenijeti ga jednako na stanovništvo. Umjesto toga, kupili su si raskošne palače i luksuzne automobile. Već desetljećima propuštaju priliku iskoristiti naftno bogatstvo za modernizaciju svojih društava i pripremu svog stanovništva za buduća globalna gospodarska natjecanja. Rezultat toga je kriza upravljanja koja se ne događa samo na Bliskom istoku, već i u drugim zemljama proizvođačima nafte, piše Foreign Policy.

Masivni priljevi petrodolara su sa sobom donijeli novu političku paradigmu: 'rentijerski patronat' obilježen financijskim ekscesima, korupcijom, represijom i milijardama dolara u akumuliranoj kupnji oružja.

Stanovnici zemalja proizvođača nafte danas žive tek malo bolje nego 1970-ih. Mnoge zemlje su uništene u ratu ili podijeljene sektaškom mržnjom. A čak i desetljeća relativno visoke cijene nafte u većini zemalja na Bliskom istoku nisu pridonijele zavidnom BDP-u po glavi stanovnika.

Duboka nejednakost prihoda znači da velik dio stanovništva regije zapravo još uvijek živi u siromaštvu, čak i u Saudijskoj Arabiji.

Rast u sektoru obnovljivih izvora energije također je bio značajan posljednjih nekoliko godina u SAD-u i šire, gdje su rast troškova fosilnih goriva i jaka državna intervencija stvorili nove tržišne prilike.

Inovacije u energetici poprimaju različite oblike u Sjedinjenim Američkim Državama, stvarajući velike izvozne mogućnosti i dajući Washingtonu alate koji su mu potrebni kako bi se osiguralo to da se ne ponove uvjeti u stilu naftnog embarga iz 1973.

Sve to daje SAD-u priliku da preuzme vodstvo u mijenjanju načina na koji se energija kupuje i prodaje - ne samo u Sjedinjenim Državama, već globalno, piše Foreign Policy.

Pod vodstvom SAD-a, inovacije u području alternativnih goriva, energetski učinkovitoj tehnologiji, skladištenju i ostalom također bi trebale promijeniti lice potražnje, dajući potrošačima diljem svijeta veću slobodu izbora. I kad SAD postane izvoznik po konkurentnim cijenama, to će samo zapečatiti dobar posao, piše Foreign Policy.

U narednom desetljeću SAD će vjerojatno prestići Rusiju i Katar, vodeće dobavljače prirodnog plina na međunarodnim tržištima.

Američka nekonvencionalna nafta i plin protežu se od Teksasa do Pennsylvanije i stvaraju nove zalihe prirodnog plina koji se sve više izvozi kao transportno gorivo ili petrokemijska sirovina u Europu, Aziju i drugdje – što smanjuje potražnju za naftom s Bliskog istoka. I američki izvoz sirove nafte također bi mogao biti moguć jednog dana.

Američke inovacije te izvoz energije i tehnologije otvorit će globalna tržišta energije konkurentnim ulaganjima i izboru potrošača.

Tempo promjena može izgledati spor, ali na kraju će biti manje zapanjujući nego taj 16. listopada 1973, dan koji je poslao udarne valove globalnoj ekonomiji, a koji se osjete još i danas.