Tjedan dana prošlo je od mučkog ubojstva Georgea Floyda, 46-godišnjeg Afroamerikanca iz Minneapolisa, čija je smrt za vrijeme uhićenja potaknula val prosvjeda protiv policijskog nasilja u SAD-u, ali i šire - od Europe do Novog Zelanda. Intenzitet prosvjeda, koji su u nekim dijelovima Amerike popraćeni nasiljem i pljačkom, iznenadio je i najveće kritičare rasnih podjela i rasizma u američkom društvu. Uz tradicionalnu policijsku brutalnost prema crncima, takvom razvoju događaja ovog puta kumovalo je i nekoliko specifičnih okolnosti
Gotovo 41 milijun Amerikanaca izgubio je posao od proglašenja pandemije koronavirusa polovicom ožujka, a kriza je vitalno ugrozila egzistenciju siromašnih građana - prvenstveno manjina. Također, već na samom početku zdravstvene katastrofe u Americi bilo je očito da Covid-19 nesrazmjerno pogađa crnačku populaciju, koja uglavnom nema na raspolaganju luksuz socijalnog distanciranja i izolacije. Utvrđeno je da Afroamerikanci na nacionalnoj razini umiru triput više od bijelaca, a u pojedinim područjima i nevjerojatnih sedam puta više u odnosu na svoje bogatije sunarodnjake.
Uz akumulirani bijes zbog neprocesuiranih policijskih ubojstava dvoje nedužnih mladih Afroamerikanaca u veljači i ožujku, kao i činjenicu da državna administracija predvođena predsjednikom Donaldom Trumpom ne čini baš ništa povodom masovnog umiranja od koronavirusa, afroamerička zajednica, ali i ostalo stanovništvo, sada imaju i vremena za prosvjede.
Na ulicama je daleko više bijelih prosvjednika nego što je to bio slučaj u ranijim pobunama protiv policijskog nasilja nad Afroamerikancima, što je moguće objasniti i time što se mnogi osjećaju zaštićenijima s obzirom da im je identitet teže utvrditi sa zaštitnim maskama na licu. Dobar dio njih, generalno revoltiran Trumpovom politikom, sada želi upozoriti na sve 'sistemske pogreške' koje su isplivale na površinu upravo u mandatu aktualnog predsjednika.
U ovom trenutku američki mediji ne usuđuju se prognozirati nastavak prosvjeda, niti zaključiti da su aktualne ratne scene na ulicama metropola vrhunac nasilja. Evo što je dosad poznato, u kratkim crtama:
Ubojstvo Georgea Floyda
George Floyd, 46-godišnji zaštitar u restoranu, ubijen je 25. svibnja u Minneapolisu, a glasnogovornik lokalne policije tvrdio je da se Floyd opirao pri uhićenju na koje je policija pozvana zbog pijanstva. No snimka s mobitela prolaznice prikazuje muškarca kojeg na tlu drži policajac pritiskom koljena na vrat. Floyd se nekoliko minuta žalio da ne može disati, a čuje se kako mu policajac za to vrijeme govori da bude miran, dok drugi policajac drži na odstojanju prolaznike koji upozoravaju da se Floyd ne miče.
'Ne miče se, ne diše, opipajte mu puls', ponavlja jedan prolaznik dok policajci čekaju kola hitne pomoći koja dolaze za nekoliko minuta i odvoze ga u bolnicu gdje je ubrzo umro.
Tko je sudjelovao u ubojstvu?
Uz Dereka Chauvina, koji je usmrtio Floyda pritiskom koljena, na terenu su bili i policajci Thomas Lane, Tou Thao i J. Alexander Kueng. Svi oni oglušili su se na Floydovo zapomaganje i ničim nisu pokušali spriječiti kolegu u sumanutoj demonstraciji sile.
U disciplinskim dosjeima zabilježeno je da je Chauvin 2007. godine dobio opomenu zbog kršenja policijske politike snimanja i pravila uporabe kamera. The Minneapolis Star Tribune, prenosi Hina, također piše da je Thao bio jedan od dvojice policajaca tuženih zbog pretjerane upotrebe sile. Slučaj je riješen vansudskom nagodbom za 25 tisuća dolara.
Policajac Chauvin uhićen je u petak i optužen za tzv. ubojstvo trećeg stupnja i ubojstvo bez predumišljaja. Predviđena kazna zatvora je maksimalno 25 godina.
Što traži Floydova obitelj?
Dva dana nakon ubojstva, šokirana obitelj Georgea Floyda zatražila je da policajci koji su sudjelovali u uhićenju budu optuženi za ubojstvo. Njegova sestra Bridgett Floyd izjavila je da vjeruje i nada se ostvarenju pravde, a otkazi za policajce pritom 'nisu dovoljni'. Žrtvin brat Philonise Floyd rekao je za CNN da je 'umoran od gledanja kako crnci umiru' i da razumije bijes ljudi, ali ih je pozvao na miran prosvjed. 'Želim pravdu, samo želim pravdu', dodao je jedva susprežući suze.
Što traže prosvjednici?
Prosvjednici traže da i preostala trojica policajaca koji su odgovorni za smrt Georgea Floyda budu odmah uhićena i procesuirana. Također, zahtijevaju zakon kojim bi se zabranila policiji primjena zahvata koljenom, kojim je 2014. ugušen i Afroamerikanac Eric Garner, nakon čega je nastao pokret Black Lives Matter.
Prvi prosvjed održan je u utorak, dan nakon ubojstva. Pred policijskom stanicom okupile su se stotine ljudi, razbijeni su prozori na zgradi, a policija je upotrijebila je suzavac i gumene metke. Ozbiljniji sukobi i paljevina krenuli su u srijedu, a pojedini prosvjednici iskoristili su kaos na ulicama i započeli s pljačkom dućana. U četvrtak je zapaljena i policijska postaja, a prosvjednici su opljačkali supermarket Target, simbol američke srednje klase, s tim da je parking pred Targetom pretvoren u bojišnicu.
Prosvjedi pod egidom 'Marš protiv policijske brutalnosti', uz scene poput onih iz ratnih filmova, otad su se proširili diljem SAD-a, a Amerikanci i dalje – unatoč policijskom satu u mnogim američkim gradovima – prosvjeduju na ulicama.
Kako je reagirala lokalna vlast?
Medaria Arradondo, šef policije Minneapolisa, odmah nakon objave snimke ubojstva najavio je saveznu istragu tog slučaja. Otpustio je svu četvoricu policajaca koji su sudjelovali u Floydovu uhićenju, no gradonačelnik Jacob Frey pitao je u srijedu 'zašto osoba koja je ubila Georga Floyda nije u zatvoru'. I nakon pokretanja istrage, sva četvorica ostala su na slobodi, s tim da je u petak uhićen samo Chauvin.
Dan ranije, šef policije ispričao se obitelji Floyd, poručujući da mu je žao zbog 'boli, slomljenosti i traume koju je smrt gospodina Floyda ostavila na njegovu obitelj, njegove najmilije i našu zajednicu'. Još nekoliko dana prošlo je prije nego je konačno izjavio da osobno smatra kako su i ostala trojica policajaca svojim nečinjenjem odgovorna za Floydovu smrt.
Gradonačelnik je pak poručio da vjeruje onome što je vidio. 'A ono što sam vidio pogrešno je na svakoj razini. Biti crnac u Americi ne bi trebala biti smrtna kazna', zaključio je.
Guverner Minnesote Tim Walz najavio je aktiviranje Nacionalne garde kako bi pomogao policiji uspostaviti red. On je izrazio solidarnost s prosvjednicima koji 'izražavaju gnjev i traže pravdu', ali 'ne i sa onima koji bacaju bombe'.
Što rade savezne vlasti?
Američko ministarstvo pravosuđa objavilo je u četvrtak da je istraga o odgovornosti policije za smrt Georga Floyda 'glavni prioritet', te da FBI provodi veliku istragu o tome jesu li policajci umiješani u slučaj prekršili savezne zakone.
No nakon što su u petak navečer prosvjednici 'pozvonili' na vrata Bijele kuće, te je obitelj Trump za svaki slučaj preseljena u podzemni bunker, američki državni odvjetnik William Barr ustvrdio je da su 'radikali i agitatori izvana' oteli prosvjede u američkim gradovima.
'Skupine vanjskih radikala i agitatora iskorištavaju situaciju kako bi provodili vlastitu nasilnu agendu... Savezni je zločin prijeći državne granice ili koristiti međudržavne strukture zbog iniciranja ili sudjelovanja u nasilnim prosvjedima, a mi ćemo provoditi te zakone', poručio je Barr.
Što je Nacionalna garda?
Zasad je na teren izašlo više od 5.000 pripadnika Nacionalne garde u 15 saveznih država.
Nacionalna garda vojna je organizacija, ustrojena po saveznim državama i teritorijima i njome zapovijeda guverner. No, od 2006. američki predsjednik može mobilizirati jedinice na teritoriju SAD-a bez dozvole guvernera. Nacionalna garda sastoji se od kopnene vojske i zrakoplovstva, a mobilizira se u slučaju velikih katastrofa ili nepogoda, s ciljem očuvanja mira, reda i javne sigurnosti te pomoći lokalnom stanovništvu.
Pentagon je u subotu rekao da je svojim vojnim jedinicama zapovijedio da budu spremne u roku od četiri sata ako ih zatraži guverner Minnesote. Tako kratak rok za potencijalno uključivanje vojske obično se uvodi upravo u slučaju prirodnih katastrofa. Nacionalna garda Minnesote sa svojih 13.000 pripadnika smatra se jednom od najvećih nacionalnih gardi u Sjedinjenim Državama.
Koliko je ljudi ubijeno u prosvjedima?
Zasad je poznato da je u nasilju koje se povezuje s prosvjedima ubijeno petero ljudi: u Chicagu, Detroitu, St. Loisu, Indianapolisu i Oaklandu. Uhićeno je više od 4100 prosvjednika.
Što radi Trump?
Predsjednik Donald Trump, kao i obično, prosipa žuč na Twitteru. U srijedu, nakon što su ga mediji upitali za Floydovu smrt, rekao je da je to 'vrlo, vrlo tužni događaj', a istog dana zatražio je od FBI-a objašnjenje te 'tužne i tragične smrti'. Njegova glasnogovornica Kayleigh McEnany potom je apelirala na prosvjednike da zaustave nasilje i pljačku.
Trump je u međuvremenu u nekoliko navrata tvitao protiv nasilnih prosvjednika, a za razliku od njegovog demokratskog protukandidata Joea Bidena propustio je poslati jasne poruke. Nakon upozorenja i osuda, povukao je komentar da 'pljačka vodi ubojstvu' sugerirajući da bi se moglo pucati na prosvjednike koji su krenuli pljačkati.
Na posljednjoj presici, u petak, nije ni spomenuo prosvjede, a nakon što je kritizirao Kinu i najavio prekid odnosa sa Svjetskom trgovinskom organizacijom zabranio je novinarska pitanja. Iste večeri prosvjednici su pokušali upasti u Bijelu kuću, zbog čega je Trump s obitelj sklonjen u podzemni bunker. Dan kasnije poručio je da bi prosvjednici na toj lokaciji mogli biti 'dočekani s najopasnijim psima i najopasnijim oružjem'.
U subotu je rekao i da države i gradovi moraju biti 'mnogo stroži' spram prosvjeda protiv policije ili će se uključiti savezna vlada, uz moguće korištenje neograničene moći vojske i mnoga uhićenja.
Što je 'Black Lives Matter'?
Black Lives Matter je pokret nastao nakon smrti Erica Garnera u New Yorku 2014. godine. Garner je također bio Afroamerikanac kojeg su ugušili bijeli policajci, a njegove posljednje riječi 'Ne mogu disati' postale su slogan pokreta koji skreće pozornost na val ubojstava Afroamerikanaca od strane policajaca koji koriste neopravdanu smrtonosnu silu.
U strastvenom govoru Bernice King, najmlađa kći Martina Luthera Kinga Jr., ubijene ikone borbe za građanska prava, molila je ljude u Atlanti da se vrate svojim kućama pošto je više od 1000 prosvjednika marširalo gradom i blokiralo promet.
'Jedini put da prebrodimo ovo nije nasilje', rekla je Bernice King u rodnome gradu svoga oca, prenosi Hina. 'Učinimo to na nenasilan način kada se obračunavamo sa zlom našeg vremena'.
Tko je sve reagirao?
Dok se državne vlasti širom svijeta još uvijek suzdržavaju od izjašnjavanja o prosvjedima u SAD-u, visoka povjerenica Ujedinjenih naroda za ljudska prava, Michelle Bachelet, rekla je da američke vlasti moraju poduzeti mjere kako bi spriječili policajce od ubijanja nenaoružanih Afroamerikanaca.
'Uloga koju kod takvih smrti ima duboko ukorijenjena i raširena rasna diskriminacija mora biti pomno razmotrena i riješena', izjavila je.
Crna senatorica Kamala Harris, bivša tužiteljica Kalifornije o kojoj se sve više spekulira kao o potpredsjedničkoj kandidatkinji demokratskog predsjedničkog kandidata Joea Bidena, osudila je 'akt mučenja' i 'javnu egzekuciju' u društvu koje je obilježeno rasizmom.
Peticija na stranici Change.org koja poziva vlasti da uhite i osude četvoricu policajaca dobila je više od 10 milijuna potpisa do ponedjeljka poslijepodne.
Reagirali su i mnogi američki sportaši, glumci i pjevači, uključujući Michaela Jordana, Madonnu, Beyonce, Taylor Swift, Lupitu Nyong'o, Demi Lovato i druge. Povjerenik Nacionalne lige američkog nogometa (NFL) Roger Goodell izjavio je kako je liga 'jako ožalošćena' nedavnim ubojstvima tamnoputih osoba u SAD-u, uključujući Georgea Floyda, ali i Breonnu Taylor (26), koju je policija ubila u ožujku u Kentuckyju i Ahmauda Arberyja (25), koji je ubijen u veljači, dok je džogirao u Georgiji.
Poruke s prosvjeda
Prosvjednici najčešće izvikuju: 'Nema pravde, nema mira', a među transparentima je poruku 'Neću prestati vikati sve dok svi ne budu mogli slobodno disati'.
Paul Selman, 25-godišnji crnac koji je upravo stekao diplomu iz engleskog jezika u Minnesoti, naglašava 'trebamo mir'.
'Naši roditelji i djedovi i bake umorni su gledajući kako im stalnu umiru djeca. Moramo zasukati rukave i izboriti bolju budućnost'.
Drugi prosvjednik kaže da je njegov djed marširao pored Martina Luthera Kinga Jr. u 60-ima.
'Bio je nevjerojatan. I bio bi ponosan što nas sve vidi ovdje. Moramo nastaviti gurati naprijed... Ovo je trenutak. Ljudi će se osvrnuti, naša djeca će se osvrnuti na ovo i reći: Bili ste dio toga'.