HDZ BiH, najsnažnija stranka koja zastupa interese hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, traži zakonsku zaštitu prava Hrvata u BiH kako bi se onemogućilo da ih znatno brojniji Bošnjaci preglasavaju i biraju im političke predstavnike.

Bošnjacima je bila sporna Schmidtova namjera da nametne rješenje popune Doma naroda Parlamenta Federacije BiH, a koji hrvatske stranke smatraju ključnim. Parlament ima dvodomnu strukturu u kojoj je Dom naroda gornji te etnički koncipirana komponenta. U tom domu, u koji ulaze predstavnici konstitutivnih naroda, brojčano manji Hrvati mogu kontrolirati odluke koje im ne idu u prilog pozivajući se na vitalni interes naroda.

Kako bi to spriječili, brojniji Bošnjaci na listama takozvanih građanskih stranaka nominiraju svoje Hrvate u županijama u kojima oni gotovo ne žive, poput Bosansko-podrinjske županije sa sjedištem u Goraždu. Glasovima Bošnjaka guraju ih u Dom naroda. Svjesni problema, u HDZ-u BiH traže izmjenu izbornog zakona kako bi se to spriječilo.

Schmidt je planirao unijeti promjene u izborni zakon BiH kojima bi se donekle u susret izišlo zahtjevima HDZ-a BiH. Prijedlog koji se našao na Schmidtovu stolu sadrži uvođenje izbornog praga od tri posto, što je izazvalo bijes bošnjačkih stranaka i nevladinih aktivista koji žele ojačati državu i smanjiti etnički uvjetovane odredbe.

Repovi dosadašnjih 'intervencija'

Visoki predstavnici u prošlosti su već nekoliko puta intervenirali u Ustav Federacije BiH i izborni zakon BiH izravno na štetu hrvatskog naroda u BiH, mijenjajući sporazume koji su doveli do okončanja rata u toj zemlji, pa bi odluka koja bi bila donekle u korist Hrvata bila neočekivana novost. Predsjednik Zoran Milanović Schmidtov je prijedlog, od kojeg je odustao, nazvao milostinjom.

Najava da bi visoki predstavnik Schmidt mogao nametnuti promjene izbornog zakona izazvala je potpunu histeriju među 'probosanskim' strankama, kako sebi tepaju. Organiziran je prosvjed na kojem su se mogle čuti brojne uvrede na račun cijelog hrvatskog naroda u BiH, a posebno je zazvonila prijetnja jednog od prosvjednika da su Hrvati narod koji se može strpati u dva vagona.

Tijekom tih dana ludila u Sarajevu se vrištalo o realizaciji ratnih planova podjele BiH, spominjao se udruženi zločinački poduhvat, što je krimen koji se stalno Hrvatima gura pod nos zbog bilo kakve političke inicijative u BiH, te prijetilo i vrijeđalo.

Željko Komšić tražio je izdajice i spominjao vlast nekog novog hrvatsko-srpskog kraljevstva, a Bakir Izetbegović, predsjednik SDA-e, neuvijeno je zaprijetio ratom poručivši da su se Bošnjaci prebrojali, znaju koliko imaju lovaca, instruktora dronova i ostalih te da znaju svoju snagu.

Suočen s prijetnjama nemirima, uvredama i govorom mržnje, kojim ga je nevidljivom rukom vođen medijski stroj već proglasio nacistom, Schmidt je odustao od najavljenih političkih promjena donijevši tek one tehničke, koje nisu vrijedne spomena. Ipak, nije pokleknuo do kraja te je odredio strankama da se same dogovore i dođu s prijedlozima pa će se vidjeti krajem kolovoza ili u rujnu.

Schmidt je potvrdio da su određena rješenja izbornog zakona o kojima se pisalo proteklih dana uistinu bila na stolu, ali da nisu to bila finalna rješenja s kojima je mislio izaći, a to se prije svega odnosi na presudu u slučaju Ljubić.

'Nadam se da će neke stvari, poput blokade, biti riješene. A onda će i druge stvari biti riješene. Onda ćemo u odgovarajuće vrijeme donijeti odluku – orijentirat ću se na ono što je važno za građane', kazao je Schmidt, istaknuvši da će nastaviti s nametanjem promjena ako se političari ne dogovore kako bi se uklonile blokade koje koče sustav.

Vremena je malo jer su opći izbori zakazani za listopad, a vrlo je teško očekivati da će se političari dogovoriti u mjesec dana nakon što su to propustili napraviti proteklih godina. Tinja tek mala nada da će promjene nametnuti u novom zakazanom terminu.

Među Hrvatima je opipljivo razočaranje time što je Schmidt popustio pod pritiscima. Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je u srijedu da Bošnjacima odgovara status quo, izborni sustav u kojem će hrvatski narod u BiH i hrvatske političke stranke biti minorizirani, marginalizirani, preglasani i u svakom slučaju i dalje u neravnopravnom položaju.

'I to ne samo kada je riječ o izboru člana Predsjedništva BiH, u kojem je Željko Komšić odradio tri mandata, po nama kao nelegitiman hrvatski predstavnik, jer za njega uglavnom glasaju Bošnjaci', rekao je Plenković.

Blokadom institucija do političkoga cilja

Kako bi ostvarili političke ciljeve, predstavnici HDZ-a BiH koriste blokadu institucija BiH, posebno unutar entiteta Federacije BiH. Aktualna vlada Federacije BiH formirana je na osnovi rezultata izbora iz 2014. godine. Zbog blokade na osnovi rezultata iz 2018. godine uopće nije izabrana nova vlada, nego je nastavila djelovati stara. Problema ima i oko popunjavanja sudaca Ustavnog suda, a HDZ-ov ministar financija u državnom Vijeću ministara oklijevao je i donijeti odluku o financiranju jesenskih izbora, zbog čega je visoki predstavnik iskoristio bonske ovlasti nametnuvši tu odluku.

Tada je bošnjačka javnost slavila visokog predstavnika. Općenito, politički predstavnici Bošnjaka u BiH podupiru rad visokog predstavnika jer im odluke koje donosi idu na ruku. Praktički je Schmidtova najava da će intervenirati u način popunjavanja etnički koncipiranog Doma naroda bio prvi put da im odluka ne bi išla na ruku, što je u tamošnjoj javnosti izazvalo konsternaciju, šok i ponašanje daleko izvan demokratskih uzusa na koje se vole pozivati.