Sve to uz napomenu da ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved imaju duži staž u vladi od Plenkovića jer su preuzeli resore (i zadržali ih do danas) još u vrijeme kratkotrajne vlade Tihomira Oreškovića. Plenković je i Marića naslijedio od Oreškovića, ali on je jučer podnio ostavku.

Osim spomenutog trojca, ministarskim veteranom može se nazvati i Davor Božinović jer je palicu u Ministarstvu unutarnjih poslova preuzeo u lipnju 2017. godine, nakon što je Plenković otpustio Mostove ministre. Sigurno se sjećate poznate rečenice: 'Molim tajnicu Vlade da pripremi odluku o razrješenju tri Mostova ministra', koja je obilježila te dramatične događaje u vrhu hrvatske vlasti.

Tada su iz Vlade otišli Slaven Dobrović, ministar zaštite okoliša i energetike, Vlaho Orepić, ministar unutarnjih poslova, i Ante Šprlje, ministar pravosuđa, a dan poslije i Ivan Kovačić, potpredsjednik Vlade i ministar uprave. Kovačić je smijenjen dan kasnije jer nije bio nazočan na legendarnoj sjednici Vlade na kojoj je došlo do loma između HDZ-a i Mosta. Plenković se odrekao mostovaca zato što su glasali protiv povjerenja upravo ministru financija Zdravku Mariću u jeku krize u Agrokoru. HDZ je tada spasio glas Tomislava Sauche, osramoćenog u aferi Dnevnice i predstojnika ureda Zorana Milanovića dok je bio hrvatski premijer.

Prva Plenkovićeva vlada trajala je od 19. listopada 2016. do 22. srpnja 2020. godine i brojala je 21 člana s premijerom. Čak 13 ministara iz te vlade nije dočekalo kraj mandata u fotelji, svatko zbog svojih razloga.

Četiri Mostova ministra su smijenjena, a ministar obrazovanja Pavo Barišić, koji je tijekom mandata bio suočen s optužbama za plagiranje, koje su kasnije odbačene, otišao je u rekonstrukciji nakon izbacivanja Mosta iz Vlade. U više je navrata demantirao da je otišao zbog prozivki za plagiranje i ustrajno ih je negirao. Tvrdio je da je napustio Vladu zato što je mjesto ministra obrazovanja prepušteno Hrvatskoj narodnoj stanci, novom koalicijskom partneru.

Kroz Ministarstvo vanjskih i europskih poslova u prvoj vladi Andreja Plenkovića prodefilirala su čak tri ministra. Davor Ivo Stier svojevoljno je otišao iz fotelje na Zrinjevcu zbog neslaganja s politikom vrha stranke. Stier je blizak suradnik premijera Plenkovića iz briselskih dana, a obojica su bila HDZ-ovi eurozastupnici. Iz Bruxellesa su organizirali i zajedno izveli juriš na vrh stranke i preuzeli HDZ. S Plenkovićem se razišao jer je bio pobornik koalicije s Mostom, koji im je svjetonazorski bliži, a ne HNS-a, stranke koju je odabrao premijer. Naslijedila ga je Marija Pejčinović Burić te se također nije dugo zadržala na Zrinjevcu. Otišla je na dužnost šefice Vijeća Europe, što se smatra velikim diplomatskim uspjehom Hrvatske. Od tada se na čelu hrvatske diplomacije ustalio Gordan Grlić Radman.

Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić bila je premijeru Plenkoviću iznimno važna suradnica i branio ju je vrlo dugo i snažno pod pritiskom javnosti zbog njezine uloge u procesu rekonstrukcije Agrokora, ali je na koncu ipak popustio. Dalić je dala ostavku u svibnju 2018. godine nakon što se našla usred skandala kada je objavljena njezina privatna korespondencija oko pisanja zakona poznatog kao lex Agrokor. Službeni razlog odlaska bila je loša percepcija javnosti zbog korespondencije između Dalić i famozne grupe Borg, koja je radila na pisanju lex Agrokora. Mailovi koji su curili u medije bili su prevelik teret Plenkoviću. Koliko je Dalić važna, Plenkoviću govori i činjenica da je kasnije imenovana šeficom Podravke, uspješne koprivničke tvrtke koja je još uvijek u državnom vlasništvu.

Lovro Kuščević, koji je u tri godine u Vladi vodio dva resora - graditeljstva i prostornog uređenja te poslije uprave - odstupio je u srpnju 2019. godine zbog sumnjivih poslova s nekretninama na Braču, na kojem je bio načelnik Općine Nerežišće prije nego što je ušao u visoku politiku. Kuščević je poput Dalić podnio ostavku zbog percepcije javnosti, ali se ta percepcija kasnije pretvorila u kaznene prijave.

Goran Marić, ministar državne imovine, podnio je ostavku samo tjedan dana nakon Kuščevića. 'Niti jedan dan od utemeljenja Ministarstva nisam radio u miru. Nisam u stanju prihvatiti neviđeni udar na sebe i svoju obitelj', rekao je tada Marić. Poput kolege Kuščevića, Marić je morao zainteresiranoj javnosti odgovoriti na brojne nelogičnosti vezane uz nekretnine koje posjeduje.

U rekonstrukciji u srpnju 2019. godine iz Vlade su otišli ministri Nada Murganić, Tomislav Tolušić i Gabrijela Žalac.

Na pitanje novinara zbog čega su Tolušić, Murganić i Žalac izgubili njegovo povjerenje Plenković je tada kazao da je kao mandatar i onaj koji odlučuje procijenio da su u ovim političkim okolnostima i opterećujućoj slici za Vladu bila nužna osvježenja.

Mandat ministrice fondova EU-a i regionalnog razvoja Gabrijele Žalac opteretila je afera oko Mercedesa koji je osvanuo u njezinu dvorištu te prometna nesreća u kojoj je naletjela na djevojčicu u Vinkovcima. U tom je slučaju odbačena kaznena prijava protiv nje. No najgore za Žalac došlo je nakon odlaska iz ministarske fotelje.

Kao što je poznato, kasnije je uhićena zbog sumnje da je u aferi Softver nezakonitostima s novcem iz fondova EU-a oštetila EU i RH za 1,8 milijuna eura. U zatvoru je završila tek nakon što je slučaj od USKOK-a preuzeo Ured europskog tužitelja. Žalac ima problema sa zakonom i u eksponiranom slučaju u kojem je s Josipom Rimac na čelu kolone osumnjičenih, a sumnjiči se da je kao ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije pokušala u HBOR-u, u kojem je bila članica Nadzornog odbora, lobirati za tvrtku hercegovačkog poduzetnika Milenka Bašića kako bi on dobio 130 milijuna eura kredita za gradnju vjetroelektrana.

USKOK je podigao optužnicu protiv 27 hrvatskih državljana zbog počinjenja kaznenih djela trgovanja utjecajem, poticanja na trgovanje utjecajem, zlouporabe položaja i ovlasti, poticanja na zlouporabu položaja i ovlasti, davanja i primanja mita te davanja mita za trgovanje utjecajem.

O ministru poljoprivrede Tomislavu Tolušiću tijekom mandata također se pisalo u kontekstu muljanja s nekretninama, a i bio je periferni akter afere SMS. Početkom 2019. u Nacionalu su objavljene fotografije navodnog Tolušića s prostitutkom u krilu i kokainom u kadru. Službeno je zaključeno da je riječ o fotomontaži te da je to pokušaj udara paraobavještajnog podzemlja na njega. On je pak tvrdio da mu smješta agrarna mafija. Krajem prošle godine pojavila se vijest da se za poslove bivšeg ministra interesira i OLAF.

Zadnja žrtva u prvoj vladi Andreja Plenkovića bio je ministar zdravstva Milan Kujundžić te je također 'pao' zbog problema s nekretninama. Objašnjavajući odlazak Kujundžića iz Vlade, Plenković je kazao da nije bio fokusiran na borbu protiv koronavirusa koji nam je tada kucao na vrata zbog pojašnjavanja tema koje nemaju veze s resorom zdravstva i onim što radi. 'On će se vratiti u Sabor i imat će prigodu objasniti sve detalje oko imovine', kazao je tada premijer. Za razliku od ostalih, Kujundžić nije htio sam podnijeti ostavku pa ga je Plenković smijenio.

Druga Plenkovićeva vlada je manja i ima 18 članova, ali je i ona doživjela dosta promjena u dvije godine djelovanja.

Najdramatičniji je bio odlazak iz Vlade ministra prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Darka Horvata. Ministar je uhićen u spektakularnoj policijskoj akciji, što je bio presedan neviđen do tada u Hrvatskoj. Ostavku je podnio iz zatvora, a operacija je naljutila i premijera koji je smatrao da je trebao biti obaviješten da će mu uhititi ministra.

Uskok sumnjiči Horvata da je 2018. kao ministar gospodarstva i održivog razvoja, s pomoćnicom Anom Mandac, na poticanje četvero suosumnjičenih nezakonito dodijelio 2,6 milijuna kuna bespovratnih sredstava gospodarskim subjektima za koje je bio i osobno zainteresiran.

Horvat je uhićen nakon što je Mandac, ranije osumnjičena u drugom slučaju, Uskoku posvjedočila da su se sporni poticaji dodjeljivali 'po babi i stričevima'. Kazala je navodno i da su ih stručne službe upozorile da je dodjela novca mimo kriterija protivna zakonu. Horvat, međutim, tvrdi da je samo potpisivao dokumente koje mu je donosila Mandac.

Iz tog je slučaja proizašla i istraga protiv ministra obitelji i socijalne politike Josipa Aladrovića, kojega Uskok tereti za pogodovanje prilikom dva zapošljavanja 2018. i 2019., dok je bio ravnatelj Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO). U istoj aferi, koja se u medijima kolokvijalno naziva 'po babi i stričevima', pao je i potpredsjednik Vlade Boris Milošević iz SDSS-a, kojeg se sumnjiči za nezakonitosti vezane uz dodjelu bespovratnih sredstava za male i srednje poduzetnike 2018. godine.

Aladrović i Milošević otišli su iz Vlade krajem svibnja zbog optužbi, a s njima je fotelju napustio i Tomislav Ćorić, ministar gospodarstva i održivog razvoja, navodno zbog zamora materijala. Ćorić je iz ministarske fotelje uskočio u onu viceguvernera Hrvatske narodne banke za dvostruko veću plaću.

Na polovici mandata Zdravko Marić je peti ministar koji odlazi iz druge vlade Andreja Plenkovića. Marića se u ljeto 2021. prozivalo zbog ljetovanja na jahti poduzetnika i vlasnika nekoliko tvrtki, a posljednjih dana i da mu je jedan hotel dao luksuzan smještaj iako nije platio tu razinu usluge.

Sudeći prema promenadi koja je obilježila vlade Andreja Plenkovića, može se očekivati da odlazak Zdravka Marića neće biti i zadnji.