Anketa njemačke javne televizije, provedena prije vladine najave i odluke o pooštrenju mjera protiv necijepljenih građana, a objavljena u četvrtak navečer, pokazala je da 71 posto Nijemaca podržava uvođenje opće obaveze cijepljenja za stanovništvo starije od 18 godina.

Još je veći postotak međutim onih nezadovoljnih načinom na koji njemačka vlada upravlja koronakrizom: čak 79 posto Nijemaca djelomično je ili potpuno nezadovoljno mjerama vlade, a 60 posto ispitanika smatra da treba uvesti stroža ograničenja, što u kombinaciji s prethodnim podatkom upućuje na zaključak da Nijemci smatraju da su vladajući preblagi u suzbijanju koronavirusa.

Gledajući iz hrvatske perspektive, ovo zvuči potpuno nevjerojatno. Hrvatski se naime vlastodršci listom protive obaveznom cijepljenju - jedna je to od rijetkih tema oko koje se slažu premijer Andrej Plenković i predsjednik Zoran Milanović, inače posvađani na krv i nož.

Komentirajući najavu predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen da će započeti razgovore o uvođenju obaveznog cijepljenja na nivou EU-a, Milanović je u četvrtak otvoreno prozvao EU da nema kompetencije uvoditi takvu mjeru, nazvavši je 'zulumom'.

Plenković je istog dana komentirao tu temu, ostavivši mali prostor da bi se njegov stav ipak mogao promijeniti: 'I dalje smatram da nije dobro nametati obvezu cijepljenja, no mi ne znamo koliko će covid trajati. Hoće li to tako biti '23., '24., '25. godine, ja ne znam, no ne isključujem ni tu mogućnost. Naš stav je da cijepljenje nije obavezno', rekao je.

Ako je suditi po užarenim reakcijama hrvatske javnosti nakon što je obavezno cijepljenje od veljače 2022. najavila Austrija, Hrvati po ovom pitanju stoje uz svoje čelnike. Stoga smo odlučili provjeriti mijenja li se puls javnosti nakon najnovije najave iz Njemačke, u kojoj će, po svemu sudeći, život za necijepljene od veljače postati praktički ilegalan.