Zoran Milanović odlučio je pomesti sve biste koje su se nalazile u predvorju Ureda predsjednika na Pantovčaku. Tako su redom iz Vile Zagorje izletjela poprsja kralja Tomislava, bana Ivana Mažuranića, biskupa Josipa Jurja Strossmayera, kardinala Alojza Stepinca, političkih prvaka Ante Starčevića i Stjepana Radića te prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana. U anketi tportala pitamo vas podržavate li ovaj potez hrvatskog predsjednika
Da poprsja nema više na Pantovčaku, potvrdio je glasnogovornik Ureda predsjednika Nikola Jelić, kazavši da su sve uklonjene još prošlog tjedna i da je odluka o micanju bista samo provedba obećanja predsjednika Milanovića koji je još u kampanji govorio da bistama nije mjesto u Uredu nego u muzejima.
Milanovića se tijekom predsjedničke kampanje testiralo hoće li možda vratiti bistu Josipa Broza Tita na Pantovčak, međutim on se nije želio obvezati na takav potez.
Podsjetimo, jedan od prvih poteza bivše predsjednice Kolinde Grabar Kitarović bilo je micanje biste doživotnog jugoslavenskog predsjednika Josipa Broza Tita iz Ureda predsjednika.
Grabar Kitarović premjestila je biste u Kumrovec, u rodnu Titovu kuću. Izmještanje Tita s Pantovčaka izvela je pod objašnjenjem da je bio diktator. Bista se na Pantovčaku nalazila i u vrijeme prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana. Potez predsjednice naišao je na kritike pretežno lijevo orijentiranog dijela javnosti, a biste na Pantovčaku pretvorile su se u prvorazredno političko pitanje te se počeo zazivati Titov povratak.
Savez antifašističkih boraca Hrvatske tada je ocijenio da je uklanjanje Tita iz Ureda predsjednice 'još jedan u nizu revizionističkih postupaka kojim se Tita želi prikazati kao diktatora, NOV i POJ kao komunističku zločinačku vojsku, dok se kvislinšku vojsku NDH želi prikazati kao jedinu snagu koja se borila za Hrvatsku'. 'Josipa Broza Tita kao vrhovnog komandanta želi se izopćiti iz hrvatske povijesti, a ako bi se to dogodilo, bio bi to konačan obračun s antifašističkom borbom u Drugom svjetskom ratu i antifašizmom općenito', poručili su tada iz Saveza.
Milanović je još 2015. godine, kada je Grabar Kitarović maknula Titovu bistu s Pantovčaka, poručio da su Josip Broz Tito i Franjo Tuđman najbolje što su imali Hrvati u danim razdobljima svoje povijesti te da on sam nije 'opčinjen ni jednim, ni drugim'. Milanović je tada istaknuo kako u njegovom premijerskom uredu nema bista.
'Poštujem, ali nisam idolopoklonik. Oni koji se opterećuju bistama ulaze u vjerske ratove. Ja nisam u tom ratu', rekao je tada i očito ostao pri svom.
Milanovićev potez neće svi pozdraviti, posebno oni na desnici, jer su s Pantovčaka odletjeli i Tuđman, Starčević i Stepinac.
U HDZ-u misle da je taj potez pogrešan.
'Za mene je ovo domobranska odluka Zorana Milanovića, koju je donio kako bi kompenzirao prigovore ljevice da nije vratio bistu Josipa Broza Tita. Zato je uklonio povijesne biste oca domovine Ante Starčevića, Stjepana Radića, Alojzija Stepinca, Mažuranića te prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana', kazao je predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a Branko Bačić, uz napomenu koliko su velike Tuđmanove zasluge za našu zemlju.
Zasad se od svih bista s Pantovčaka zna gdje će završiti samo ona Josipa Jurja Strossmayera.
Bista Josipa Jurja Strossmayera vraća se vlasniku, Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, dok će sve ostale biste koje su u vlasništvu Ureda predsjednika do daljnjega biti spremljene u Uredu. Postoji mogućnost da se ustupe muzejima.