Osim u Zagrebu, antifašistički aktivisti organizirali su marš i ulicama Ljubljane, Maribora, Beograda i Sarajeva, a zajednička im je poruka 'Smrt fašizmu, sloboda narodu, no pasaran'

Na početku dvosatnog marša koji je počeo na zagrebačkom Trgu žrtava fašizma okupilo se oko 200 sudionika svih dobnih skupina, a na krajnje odredište - Trg Nikole Šubića Zrinskog stiglo je njih 30-ak najupornijih, sa članovima Udruge slobodarskih aktivista, organizatorima marša.

Krećući se od Trga žrtava fašizma, te ulicom Franje Račkoga, zatim Jurišićevom, Trgom bana Josipa Jelačića, Ilicom, Frankopanskom, Trgom maršala Tita, Masarykovom, ulicom Petra Preradovića, Andrije Hebranga do Zrinjevca, prosvjednici su kod zgrada na kojima se nalaze natpisi kojima se podsjeća na stradale od fašizma čitali njihova imena, palili svijeće, te ostavljali karanfile.

U ime organizatora Ana Veliki žalosnim je ocijenila da se na skupu nije pojavio nitko od osoba iz društvenog i političkog života, iako su, kaže, bili upoznati s održavanjem marša kojim se podsjeća na tekovine antifašizma.

Sudionici marša u više su navrata izražavali svoje nezadovoljstvo ponašanjem policije koja je osiguravala njihov nesmetani prolazak, uzvikujući kako je i to dokaz da tekovine prave demokracije danas još nisu prisutne, kako u hrvatskom političkom životu (prozivajući pri tome i lijeve i desne stranke), tako ni u hrvatskoj policiji. Policija im, naime, nije dopustila kretanje kolnikom, nego samo na nogostupu. Prosvjednici su uzvikivali kako se time krši Ustav i međunarodne konvencije, te na kratko i zaustavili promet na križanju Hebrangove ulice i Zrinjevca.

Manji izgred dogodio se na Trgu bana Josipa Jelačića gdje je jedna osoba pokušala napasti sudionike marša, ali ju je policija odmah udaljila.

Marš su u Sloveniji i BiH također su organizirale udruge slobodarskih aktivista, a u Beogradu pokret Jugoslovenski centar Tito