Liga je zatražila da posveta bude ispisana na latinici te na jezicima i pismima zajednica žrtava - ćirilicom, jidišem i romskim jezikom.

'Zaključak Skupštine grada Zagreba, donesen 4. lipnja, izazvao je nedvosmislenu osudu židovskih organizacija iz Hrvatske kao i Svjetskoga židovskog kongresa', istaknuli su u priopćenju.

'I ostale reakcije na plan o gradnji takvog spomenika iznose slične argumente: Holokaust je naziv koji se uvriježio za nacistički genocid nad Židovima. Veći dio židovske populacije u NDH nije stradao od nacista nego po ustaškim logorima. Židovi, Srbi i Romi proganjani su na osnovu rasnih zakona donesenih u NDH. 'Spomenik žrtvama Holokausta' ne samo da ne bi uključivao većinu žrtava ustaškog režima koji su žrtvama postali samo zbog svoje etničke pripadnosti, nego bi, s nepodnošljivom količinom licemjerja, i krivnju za pogrom nad Židovima, počinjen u NDH s uporištem na vlastite rasne zakone, prebacio na naciste.

Tražimo da se provede konzultacija s židovskim, srpskim, romskim i antifašističkim organizacijama, pripremi dopuna zaključka u skladu s njihovim preporukama, te Zaključak o podizanju spomenika žrtvama Holokausta preimenuje u Zaključak o podizanju spomenika žrtvama ustaškog režima i kao takav što prije uvrsti na dnevni red sjednice Gradske skupštine Grada Zagreba', stoji u priopćenju koje potpisuju Zoran Pusić i Vesna Teršelič.

Židovska općina Zagreb (ŽOZ) u pismu objavljenom 19. lipnja odluku Skupštine ocijenila je sramotnom, tvrdeći da se time želi prikriti prava istina o stradanjima Židova na području NDH, podsjeća Liga. Iz ŽOZ-a su poručili kako se želi umanjiti značaj i težina zločina nad više desetaka tisuća Židova pobijenih temeljem rasnih zakona u razdoblju od 1941. do 1945. godine. Zatražili su provedbu konzultacija sa židovskim, srpskim, romskim i antifašističkim organizacijama te pripremu dopuna zaključka u skladu s njihovim preporukama.

Antifašistička Liga Hrvatske poodnijela je i podnesak DORH-u tražeći hitno postupanje po kaznenoj prijavi koju je podnijela protiv Jakova Sedlara još 15. srpnja 2016. godine zbog njegova dokumentarnog filma 'Jasenovac-­istina'.

Taj je film, tvrdi Liga, 'javno poricao i znatno umanjio kaznena djela genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnog zločina, prvenstveno usmjerena prema skupini srpske nacionalne manjine, služeći se zamjenom teza, lažnim argumentima, krivotvorinama, prešućivanjem povijesnih činjenica, na način prikladan da se može potaknuti nasilje ili mržnja protiv takve skupine ili njenih pripadnika'.