Nacionalno vijeće za praćenje provedbe Strategije suzbijanje korupcije u utorak je pozdravilo Akcijski plan za 2019. i 2020. godinu s naglaskom na preventivno djelovanje te pozvalo predlagatelja Ministarstvo pravosuđa da ga nadogradi aktivnostima koje bi značile uspješniju prevenciju korupcije, s naglaskom na dio koji će osigurati transparentnost i omogućiti funkcioniranje svih nezavisnih tijela koja su nositelji mjera tog plana
Državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa Kristijan Turkalj rekao je da je to treći akcijski plan u nizu koji pokriva razdoblje strategije od 2015. do 2020. te da je usmjeren na identificiranje i otklanjanje riziku korupcije. U novom akcijskom planu nalazi se 111 aktivnosti iz 14 područja i u njegovu su izradu bili uključeni svi čimbenici kojih se tiče. Ključ prevencije vidi u transparentnosti i jasnim procedurama i osposobljavanje onih koji trebaju postupati. U akcijskom planu predviđene su mjere edukacije sudaca i one koja se odnosi na medijsku kampanju, rekao je Turkalj na sjednici Vijeća u Hrvatskom saboru.
Imovinske kartice pravosudnih dužnosnika
Što se tiče imovinskih kartica pravosudnih dužnosnika, Turkalj je rekao da su ih suci i državni odvjetnici prijavili te da se sada proces nalazi u fazi kada treba osigurati njihovo objavljivanje. Procijenio je kako bi se do 1. rujna mogle stvoriti potrebne pretpostavke za njihovo objavljivanje. Također je važnim ocijenio pitanje transparentnosti vlasništva i financiranja medija, koji mogu biti ključan čimbenik u borbi protiv korupcije, ali i u riziku od nje.
vezane vijesti
Osvrnuo se na Zakon o zaštiti prijavitelja koji je donesen, ali nisu stvoreni uvjeti za njegovu primjenu i pozdravio je činjenicu što je primjetno povećanje ispunjenja dosadašnjih akcijskih planova.
Predsjednik Vijeća Željko Jovanović (SDP) podsjetio je kako je Vlada nedavno usvojila akcijski plan, rekavši kako je vidljivo da se od sedam ciljeva njih pet odnosi na prevenciju. Naglasio je kako Nacionalno vijeće ima zadaću osigurati neovisnost svih tijela koja sudjeluju u prevenciji korupcije, a to su Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, pučki pravobranitelj i povjerenik za pristup informacijama.
Vučetić: Onemogućava se neovisnost rada Povjerenstva
Članica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa Tatijana Vučetić rekla je da ono djeluje preventivno u sprječavanju sukoba interesa i da donosi odluke o povredama načela djelovanja koja dužnosnik u svom radu počini. Upozorila je kako se u posljednje vrijeme govori o Povjerenstvu kao tijelo koje samovoljno odlučuje je li dužnosnikovo djelovanje u skladu sa zakonom ili ne, da se "bavi trivijalnim stvarima, je li važno ima li dužnosnik jednu ili tri kuće, da se bavi psećim kućicama".
Pomalo se uspješno plete mreža onemogućavanja samostalnog i neovisnog rada tijela i u Povjerenstvu to osjećamo i to nije od jučer, rekla je Vučetić.
"Najproblematičnije u svemu tome, što se moglo čuti i u saborskoj raspravi, da Povjerenstvo ne može odlučivati o tome je li netko povrijedio zakon ili ne, jer ne može izricati sankcije", upozorila je. Također je rekla i kako Povjerenstvo djeluje vrlo pažljivo i oprezno kako ne bi donijelo odluku u korist ili na štetu dužnosnika, nego sagledavajući činjenice nastoje biti maksimalno objektivni.
Dogodi se ponekad da pogriješimo u proceduri, ali na to reagira Upravni sud, rekla je Vučetić.
Nacionalno vijeće podržalo je zahtjev člana Vijeća, zastupnika Mosta Nikole Grmoje da se od Ministarstva vanjskih i europskih poslova zatraže podaci o putnim nalozima njegove djelatnice Lorete Bertoše Kušen, koje mu, kako tvrdi, Ministarstvo uporno odbija dati.
