Od navedena broja 608 je žena, a među nestalima je i 13 djevojčica te 12 dječaka mlađih od 14 godina. Traga se i za 70 tinejdžera u dobi između 14 i 18 godina, a najviše je nestalih, 1.740, u dobi od 18 do 65 godina. Iznad 65 godina je 597 nestalih.

Ove godine raspisane su 854 objave za nestalim osobama, od toga 59 za osobama mlađim od 14 godina te 373 za osobama od 14 do 18 godina, među koje je uvrštena i Antonija Bilić.

Istodobno su 843 objave obustavljene jer su osobe pronađene ili je pronađeno njihovo tijelo.

Trenutačno su na MUP-ovim internetskim stranicama podatci i fotografije 81 nestale osobe.

Evidenciju o nestalima policija vodi od 1961. i od tada je u Hrvatskoj prijavljeno 21.577 nestalih osoba, a i najstariji neriješeni slučaj datira iz te godine kad je u Zagrebu nestala osoba.

Najviše osoba nestalo je u tijeku Domovinskog rata.
Policiji se svake godine prijavljuje približno jednak broj nestalih osoba u svakoj dobnoj skupini, a najčešći razlozi nestanaka također su u skladu s dobnom skupinom.

Maloljetnici uglavnom odlaze od roditelja ili iz odgojnih ustanova zbog pustolovina i neuspjeha u školi, a odrasli najčešće zbog bolesti, narušena obiteljskog ili partnerskog odnosa te novčanih teškoća.

Objašnjavaju da traganje za nestalom osobom počinje prikupljanjem saznanja o osobi, njezinim navikama, sklonostima, planiranim aktivnostima i slično, a daljnji tijek i dužinu traganja određuju okolnosti nestanka. To znači da nisu iste metode policijskog djelovanja kod, primjerice, nestanka na moru, pri planinarenju, kad je nepoznat razlog odlaska od kuće ili kad se pronađe oproštajno pismo ili u slučajevima u kojima je nestala osoba suicidalnih sklonosti.

U MUP-u kažu da traganje za nestalom osobom obustavljaju kad je pronađena osoba ili njezino mrtvo tijelo.