Krenuli smo s najavom od 1. siječnja i spremni smo od 1. siječnja provoditi temeljno vojno osposobljavanje i plan je u ovoj godini početi ga implementirati, rekao je ministar Anušić.
Na izvanrednom samitu čelnici država članica podržali su prijedlog Europske komisije da se uspostavi posebni financijski instrument od 150 milijardi eura zajmova državama članicama za investicije u obranu. Time Europska unija želi napredovati u jačanju svojih obrambenih sposobnosti. Komisija bi se za taj iznos zadužila na financijskim tržištima i odobravala zajmove državama članicama.
Nije se odustalo od vojnog roka
Komentirajući okvirni plan za naoružanje Europe ministar obrane Ivan Anušić u razgovoru za RTL poručio je kako je važno da Hrvatska vodi jedinstvenu vanjsku politiku, a iako su premijer i predsjednik imali različite stavove oko Ukrajine, Anušić smatra da je moguće stavove pomiriti. Na pitanje je li se odustalo od obveznog vojnog roka koji je bio najavljen za 1. siječnja, ministar je naglasio:
"Nije se odustalo. Krenuli smo s najavom od 1. siječnja i spremni smo od 1. siječnja provoditi temeljno vojno osposobljavanje i plan je u ovoj godini početi ga implementirati. Do kraja proljeća odnosno početka ljeta bi trebalo sve biti gotovo. Usuglašava se s predsjednikom države i kod premijera se u ovom trenutku nalaze svi ovi dokumenti koji se usuglašavaju s predsjednikom države, kazao je Anušić za RTL.
'Hrvatska intenzivno radi na jačanju obrambene industrije i razvoju projekata za proizvodnju streljiva malog i velikog kalibra, rekao je pak ranije u Osijeku ministar Anušić, ističući kako je cilj osigurati dugoročnu samoodrživost kroz domaću proizvodnju i tehnološki razvoj.
Od prvog dana mandata radimo na samoodrživosti kroz vlastitu industriju, tehnologiju i znanja. Trenutno razvijamo projekte za proizvodnju streljiva malog i velikog kalibra, a uključene su dvije različite tvrtke", izjavio je potpredsjednik Vlade i ministar obrane Anušić. Govoreći o vojnom proračunu, ministar Anušić je naglasio kako je Hrvatska ove godine dosegnula izdvajanje od dva posto BDP-a za obranu, u skladu s NATO-vim smjernicama, ali će ta brojka rasti.
"Očekuje se da će NATO tražiti povećanje na tri posto, a vjerojatno i do 3,5 posto", rekao je, dodavši kako je realno da Hrvatska u sljedećih nekoliko godina dosegnemo tu razinu.
vezane vijesti
Razvoj vlastite obrambene industrije, suradnja sa znanstvenim institucijama
Ministar obrane Anušić također je istaknuo da Hrvatska planira koristiti europske fondove za razvoj vlastite obrambene industrije, uključujući ulaganja u kibernetičke sustave, bespilotne letjelice i dronove.
"Nećemo se oslanjati samo na kupovinu strane tehnologije, već ćemo razvijati vlastite proizvode. Pratit ćemo najnovije tehnologije, uključujući i iskustva s ratišta u Ukrajini", dodao je. Anušić je naglasio i važnost jačanja suradnje s domaćim poduzećima i znanstvenim institucijama, kako bi Hrvatska mogla postati konkurentnija u području vojne industrije. Osvrnuvši se na nabavu njemačkih tenkova Leopard, ministar Anušić je pojasnio da se time Hrvatska postupno udaljava od istočne tehnologije, budući da tenkovi M-84 koriste kalibar koji nije u skladu s NATO-standardima. "Leopard je trenutno jedan od najmodernijih tenkova u svijetu i postupno će zamijeniti M-84 u Oružanim snagama RH", dodao je.
Najavio je da se uz modernizaciju tenkovskih snaga razmatra i daljnja nabava oklopnih vozila, kao i unaprjeđenje logističkih kapaciteta Hrvatske vojske. "Jačanjem kapaciteta u svim segmentima osiguravamo da naša vojska ostane učinkovita i spremna za sve izazove modernog ratovanja", naglasio je ministar obrane Anušić.
