'Svaki od liječnika ima šifru i ubrzo ćemo na kraju svakog mjeseca vidjeti koliko je tko radio. Od Hrvatskog liječničkog sindikata i ostalih sindikata u zdravstvu očekujem da mi pomognu pronaći model kako bi se oni koji rade više i bolje adekvatno i nagradili', kazao je Ostojić za Jutarnji list

U opširnom razgovoru Ostojić je naveo i kako se u nekim bolnicama ne obavlja dovoljan broj pretraga s obzirom na hrvatski prosjek, a u sustavu je uočio i nelogičnost s korištenjem linearnih akceleratora.

'Vidjeli smo da je u posljednje dvije godine kupljeno šest linearnih akcelaratora sa šest CT stimulatora. Tih šest CT stimulatora koristili su samo za planiranje zračenja, a ne i za dijagnostiku. Stoga je na njima dnevno obrađeno samo dvoje, troje pacijenata, iako svaki od tih aparata košta gotovo 10 milijuna kuna.

Nevjerojatno je da upravama bolnica nije došlo u glavu da te aparate pretvore u dijagnostičke, a istodobno te bolnice imaju duge liste čekanja. To je zoran primjer lošeg upravljanja. Naravno da sam odmah zatražio da se ti aparati koriste za dijagnostiku, što se ogleda u manjim listama čekanja', kazao je Ostojić.

Upitan pribojava li se štrajka liječnika Ostojić je podsjetio kako je štrajk legitimno pravo i da se štrajkalo još u 12. stoljeću. Podsjetio je da danas oni koji prijete štrajkom stalno zazivaju 2003. kada je štrajk trajao mjesec dana, a zaboravljaju 2005. godinu.

'Naime, 11. travnja 2005. počeo je štrajk liječnika, a samo jedan dan poslije Županijski sud u Zagrebu donio je mjeru o zabrani štrajka. Prvi štrajk liječnika trajao je mjesec dana, a drugi jedan dan', istaknuo je Ostojić.

Na pitanje kako vidi hrvatsko zdravstvo za četiri godine ministar je izrazio želju da se umjesto pretposljednjeg mjesta u EU, gdje se nalazilo 2008., u 2014. nađe na petnaestom mjestu, a do 2020. među šest najboljih.