Sastanak je održan u sklopu druge faze pripremnih pregovora, mehanizma reaktiviranog potkraj siječnja nakon petogodišnje stanke.

"Grčka sudjeluje u ovim pregovorima u dobroj vjeri", i još se nada pronaći "zajednički jezik" s Turskom u vezi spornih pitanja, rekao je u utorak u Ateni grčki ministar vanjskih poslova Nikos Dendias novinarima po završetku sastanka koji je potrajao četiri sata.

Pojedinosti o sastanku nisu poznate.

Idući krug pregovora održat će se vjerojatno u Istanbulu, po grčkoj javnoj televiziji ERT.

"Nadamo se da će (ti kontakti) omogućiti da se pronađe zajednički jezik kako bi se riješio naš jedini spor s Turskom: onaj o razgraničenju isključivog gospodarskog pojasa i epikontinentalnog pojasa u Egejskom moru i u istočnom Mediteranu, na osnovi međunarodnog prava i UN-ove Konvencije o pravu mora", kazao je.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan poručio je u Ankari da Turska "odlučno" stoji pri svojim zahtjevima u istočnom Mediteranu. "Ne dolazi u obzir da pristanemo na ustupke", rekao je na konferenciji za novinare.

Turska je u ponedjeljak u diplomatskoj noti upozorila da je potrebno njezino odobrenje za bilo kakve radove na epikontinentalnom pojasu u istočnom Mediteranu na koji polaže pravo.

Po turskim medijima, Ankara je reagirala na sporazum koji su 8. ožujka potpisali Cipar, Grčka i Izrael o postavljanju najduljeg podmorskog električnog kabla na svijetu, dugog više od tisuću kilometara, koji će prolaziti ispod područja na koje Turska polaže pravo.

Turski ministar obrane pozvao je u ponedjeljak Atenu da prestane provocirati.

"Grčka želi pretvoriti grčko-turska pitanja u problem između Turske i EU-a i Turske i SAD-a", rekao je ministar Hulusi Akar.

"To ne prihvaćamo" i "to ne vodi nikamo", upozorio je.

Naglasio je da je Ankara spremna "razgovarati o svim pitanjima".

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg izrazio je u ponedjeljak zabrinutost zbog razlika u stajalištima Grčke i Turske u pogledu istočnog Mediterana, odluke Turske da kupi ruski proturaketni sustav S400 i kršenja demokratskih prava u Turskoj.

Tenzije između dviju zemalja eskalirale su ljetos zbog prava na iskorištavanje rezervi prirodnog plina u vodama istočnog Mediterana.

Pripremni pregovori trebali bi udariti temelje za formalne pregovore, ali do sada je postignut jako mali napredak. Od 2002. održano je više od 60 krugova pregovora, a još nije postignut dogovor o pitanjima o kojima bi se trebalo pregovarati.

Atena želi pregovarati samo o razgraničenju isključivog gospodarskog pojasa i epikontinentalnog pojasa u Egejskom moru i u istočnom Mediteranu, a ne o pitanjima koja se tiču "nacionalnog suvereniteta". Turska želi pregovarati o svim pitanjima, što uključuje definiciju zračnog prostora i egejske otoke.

Europski čelnici razgovarat će o sporu između Grčke i Turske na samitu 25. i 26. ožujka.

Grčka smatra da bi se, u slučaju da se ne dogovore, dvije strane trebale obratiti Međunarodnom sudu pravde.

Europski čelnici dogovorili su na samitu u prosincu prošle godine proširenje popisa fizičkih osoba i poduzeća u Turskoj koji će biti sankcionirani zbog istraživanja plina u istočnom Mediteranu, u vodama na koje pravo polažu Grčka i Cipar.

Imena osoba koje će biti sankcionirane dodat će se na popis koji je uspostavljen u studenom 2019., na kojem se sada nalaze dvojica dužnosnika jedne turske naftne kompanije kojima je zabranjen ulazak u EU i zamrznuta imovina.

Čelnici EU-a zadužili su visokog predstavnika EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josepa Borrella da najkasnije do ožujka 2021. pripremi izvješće o razvoju situacije i da predloži imena novih pojedinaca i poduzeća koji bi se uvrstili na popis sankcioniranih.