Svi oni, 12 djevojčica i jedno novorođenče, bit će adekvatno smješteni te će im se pružiti sva potrebna psihosocijalnu i druga pomoć, posebice jer je riječ o djeci istraumatiziranoj ratom i izbjeglištvom te boravkom u kampovima.

Maloljetnicama će se pružiti i sva potrebna pomoći u integraciji u društvo, za što postoji financijska podrška, a potrebna će biti i podrška lokalne zajednice, navodi dnevnik.

Hrvatska je jedna od 10-ak država članica EU koje su se odazvale pozivu Grčke, na čijem su tlu djeca bez pratnje te kasnije i Njemačke da se pomogne maloljetnicima, čime pokazuje humanost i solidarnost s drugom EU članicom koja je pod najvećim udarom migranata, ali povrh svega podršku regularnim i zakonitim putovima migracijama.

Detalji o djeci bez pratnje ne otkrivaju se zbog njihove zaštite niti gdje će biti smještena u Hrvatskoj, ali ni zemlje iz kojih dolaze, ali statistika pokazuje da većina maloljetnika premještena po državama EU dolaze iz Afganistana (51 posto), iz Sirije (26 posto), iz Iraka (8 posto), iz Palestinskih teritorija (4 posto), iz Somalije (3 posto) i ostalih država (8 posto).

Procedura prihvata djevojčica traje od rujna 2019., kad je grčki ministar zaštite građana Michalis Chrisochoidis svim ministrima unutarnjih poslova članica EU, pa tako i hrvatskom ministru Davoru Božinoviću, poslao pismo s molbom za premještanje maloljetnika bez pratnje iz prihvatnih centara na grčkim otocima. No odaziv država članica EU ni približno nije odgovarao grčkim potrebama.

Stoga je Njemačka u ožujku 2020. pokrenula inicijativu okupljanja država članica EU koje su voljne preuzeti aktivnu ulogu u iskazima solidarnosti prema Grčkoj, a toj “koaliciji voljnih” uz Njemačku pridružile su se Francuska, Belgija, Luksemburg, Portugal, Irska, Litva, Finska i Hrvatska, donosi Večernji list.