'Prošlih nekoliko tjedana imali smo apsolutno natprosječne temperature i sad smo pali na četiri do sedam stupnjeva ispod prosjeka. To su razlike od 20-ak stupnjeva i to tijelo osjeća i to je šokovito”, kaže profesor Branko Grisogono za Dnevnik N1 Televizije govoreći o tome što možemo očekivati od vremena nakon ovog naglog zahlađenja.

Ističe kako je i prije bilo naglih promjena vremena, ali nikada nismo padali s 30 na 6 stupnjeva. Napominje kako ovaj mjesec nije za očekivati superćelijske oluje koje donose oluje kao prošlog ljeta, ali za njih postoji rizik tijekom ljeta.

Iako travanj slovi kao najpromjenjiviji mjesec, Grisogno tvrdi da se ekstremi sve više pojačavaju – u prostoru i u intenzitetu.

Kaže kako je smrtnost od vremenskih nepogoda porasla za oko 30 posto u zadnjih 20-ak godina.

'Prvenstveno od toplinskih valova, onda bujičnih poplava itd.', kaže Grisogno.

Napominje kako se veći dio druge polovice travnja očekuje da će biti 'malo vlažnije i malo hladnije od prosjeka'.

'Ali svakako dolazi do smirivanja vremena i neće više biti oborina poput snijega.', kaže napominjući kako natprosječno zatopljenje možemo očekivati početkom ljeta.

Svima onima koji ne vjeruju da su klimatske promjene rezultat ljudskog ponašnja, profesor poručuje da pogledaju podatke.

'Jer mjerenja su najvjerodostojniji izvori znanja u svim geofizičkim znanostima, a onda su tu numerički modeli i projekcije. Nažalost, do sada se većina projekcija ostvarilo. Čak je stvarnost još žešća nego što su numeričke simulacije govorile – još se brže topi Arktik i led. Europa se zagrijava najbrže od svih kontinenata na Zemlji.', upozorava profesor Grisogno.