„Mislim da možemo slobodno reći da je prošla godina bila godina protjerivanja", rekao je prilikom predstavljanja statistika za 2023. austrijski ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner (Austrijska narodna stranka ÖVP).

Prošle godine je iz Austrije protjerano 12.900 osoba od čega je 46 posto protjerivanja bilo obavljeno bez privole protjeranih. Kod najvećeg broja protjeranih se radi o građanima neke od zemalja članica Europske unije. Najviše njih dolazi iz Slovačke, Mađarske i Rumunjske.

"Najveći broj protjerivanja koji je obavljen protiv volje protjeranih temelji se na prethodnim kaznenim djelima", rekao je Karner.

Karner je zaključio da je Austrija zbog mnogih mjera kojima je cilj smanjenje neregulirane migracije, postala neatraktivna za krijumčare ljudima. "U to spada i sporazum s Bugarskom i Rumunjskom o prihvaćanju tražitelja azila čije porijeklo ne može sa sigurnošću biti utvrđeno", rekao je Karner.

Ukupno je prošle godine u Austriji podneseno oko 60.000 zahtjeva za azilom što je 47 posto manje nego 2022.

Najveći broj podnositelja zahtjeva za azilom i dalje dolazi iz Sirije.

Zamjenica direktora Ureda za strance i azil Karoline Preisser pohvalila je "dobru suradnju" sa zemljama s kojima je postignut sporazum o vraćanju migranata poput Indije i Maroka.

Karner je rekao kako je cilj postizanje daljnjih sporazuma kako bi bila omogućena i protjerivanja u Siriju i Afganistan.

Predstavnici oporbe su kritizirali Karnera zbog, kako se navodi, "manipuliranja brojkama" jer se o najvećem broju protjeranih radi o državljanima zemalja Europske unije koji su u Austriji počinili kaznena djela a ne o ilegalnim migrantima.