Nakon što je Alijev 2003. stupio na vlast, međunarodni promatrači su ocijenili da niti jedni izbori nisu bili demokratski. Prije ovih izbora, oporba i nevladine udruge za zaštitu ljudskih prava optužili su vladu da je zatvorila brojne pripadnike oporbe i da je strankama ograničila mogućnosti vođenja kampanja.

Vladajuća stranka Jeni Azerbajdžan (Novi Azerbajdžan) proglasila je da je osvojila aposlutnu većinu ubrzo nakon zatvaranja birališta. Jedan od vođa te stranke, zamjenik premijera Ali Almedov, ocijenio je da bi njegova stranka trebala osvojiti najmanje 70 mjesta u 125-članom parlamentu.

I prema izlaznoj anketi instituta ELS, vladajuća stranka bi trebala osvojiti 70 mjesta.

Oporba nema nikakvih iluzija. Čelnik oporbenog pokreta Musavat Isa Gambar ocijenio je da je pobjeda Alijevljeve stranke unaprijed odlučena pošto nema jakih oporbenih kandidata i zbog brojnih nepravilnosti.

Glavne oporbene stranke, među kojima Nacionalno vijeće demokratskih snaga (CNFD) Musavat i Demokratska stranka Azerbajdžana, bojkotirale su izbore koje su nazvale 'prividom izbora'.

Glavni savjetnik predsjednika Ali Gasanov je za agenciju France presse izjavio da se izbori odvijaju potpuno transparentno i demokratski.

Ukupno je 5,9 milijuna birača bilo pozvanao izabrati 125 članova parlamenta na 5 godina. Stopa sudjelovanja iznosi 55,7 posto, prema podacima Izbornog povjerenstva.

Profesor Alimusa Satarov (58) rekao je za AFP da je stranka Novi Azerbajdžan jedina kadra jamčiti gospodarski razvoj zemlje i stabilnost, dok je prodavačica Ajsel Hadjijeva (29) istaknula da je prekrižila sva imena na listiću, što je njezin način prosvjeda. Ona bi bila glasala za oprobu koja je bojkotirala izbore i dodala da nema nimalo povjerenja u stranku Novi Azerbajdžan.

Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) odbila je poslati međunarodne promatrače zbog ograničenja koja su vlasti odredile.

Vlasti strogo guše svaki oblik osporavanja i nevladine udruge za zaštitu ljudskih prava navode da se stanje pogoršalo nakon ponovnog izbora Alijeva 2013. na treći mandat.

'Najmanje 20 osoba je trenutačno u zatvoru jer su doveli u pitanje politiku vlade', navodi Amnesty International. Human Rights Watch navodi da su vlasti lažno optužile političke aktiviste i novinare za posjedovanje oružja i droge, za fiskalne propuste ili veleizdaju kako bi ih izolirale u zatvoru.

Glavni protivnik predsjednika Alijeva, Ilgar Mamadov, koji vodi oporbeni pokret 'Republikanska alternativa' (Real), u zatvoru je od 2013. Novinarka koja pruža najveći otpor vlasti Kadija Ismajlova i par koji vodi kampanju protiv kršenja ljudskih prava Lejla i Arif Junus su također osuđeni na stroge zatvorske kazne.

Prije stupanja na vlast sadašnjeg predsjednika, njegov otac Hejdar Alijev, bivši član KGB-a, vodio je Azerbajdžan gotovo bez prekida od 1969. do 2003.