Riječ je o kompanijama iz sektora farmaceutske, prehrambene, elektroenergetske industrije, graditeljstva, kompjutorske tehnologije, medicinske opreme, zdravstvenog turizma te strojogradnje. Forum je organizirala Hrvatska gospodarska komora u suradnji s Fondom za izvoz i promociju Azerbajdžana, a radu su nazočili i predsjednik Josipović u pratnji domaćina, predsjednika Ilhama Alijeva.

O poslovnim mogućnostima raspravljalo se i na sastanku gospodarskih izaslanstava vlada dviju zemalja. Prvi potpredsjednik Vlade Radmir Čačić novinarima je rekao kako bi trebalo potaknuti raznovrsniju suradnju. Istaknuo je da je Hrvatska veliki uvoznik azerbajdžanske nafte i plina.

'S Azerbajdžanom imamo odnos beskonačno naprama ništa: 600 milijuna eura uvozimo, a 2 milijuna eura izvozimo. Očito je da je taj nesrazmjer prisutan", istaknuo je Čačić. Najavio je da će u Zagreb uskoro stići azerbajdžanski ministar gospodarstva sa suradnicima, kako bi se razmotrili daljnji koraci u ekonomskim odnosima dviju zemalja.

"Razmijenit ćemo u sljedećih desetak dana liste projekata s konkretnim datumima realizacije, iznosima, mogućnostima njihovih praćenja projekata, ulaska u privatizacijske procese, u zajednička ulaganja u energiju, u turizmu. Na svemu tome oni imaju relativno veliki interes posebno zato jer imaju poseban fond osnovan iz nafte da bi diverzificirali ulaganja i stabilizirali sigurnosno svoj kapital. To je sigurno za nas zanimljivo".

Čačić je također najavio da će Hrvatska Azerbajdžanu ponuditi projekte naših tvrtki, posebno na sustavima pročistača voda. Glavna tema razgovora međutim bio je posao s prijevozom prirodnog plina. Naime, Azerbajdžan uskoro treba donijeti važnu odluku o novoj mreži za izvoz plina prema Europi, a u tim planovima ima mjesta i za Hrvatsku, rekao je, nakon susreta s hrvatskim kolegom, azerbajdžanski predsjednik Ilham Alijev.

"Razgovarali smo o energetskoj suradnji između dviju zemalja. Nafta je naš glavni izvor prihoda, ali razmatrali smo i suradnju u sektoru plina. Azerbajdžan nastoji diverzificirati putove prijevoza prirodnoga plina i za nas je europsko tržište jako primamljivo". Nađu li dvije strane zajednički jezik, Hrvatska bi se – uz Tursku, Bugarsku, Rumunjsku i Mađarsku – našla na listi zemalja kojima će godišnje prolaziti 10 milijardi kubičnih metara plina– iz kaspijskog bazena do europskih potrošača. Predsjednik Ivo Josipović potvrdio je kako je zanimanje hrvatske strane za taj projekt veliko.

"Želimo produbiti suradnju, razmatrali smo moguće plinske tokove prema Europi i Hrvatska je definitivno jako zainteresirana za sudjelovanje u tim projektima", rekao je Josipović. Predsjednik Josipović službeni posjet Azerbajdžanu završit će sutra, otvaranjem hrvatskog konzulata u Bakuu, a potom i radnim ručkom s predsjednikom Vlade Arthurom Rasizadeom.