Rusija je definitivno velika sila, ali mi se zalažemo za to da ne postoji samo jedna središnja, svjetska sila. Želimo uključenje Kine, Indije, EU. Mi nismo prijetnja ikome i ne razumijemo zašto NATO-va infrastruktura dolazi sve bliže Rusiji, pogotovo kada je u pitanju proturaketni program. Rusija je prijatelj i partner EU, slavenska miroljubiva zemlja, mnogi ruski vojnici poginuli su za mir i sigurnost u Europi. Htio bih iskoristiti ovu prigodu da se zahvalim hrvatskim građanima. Naime, svaki dan stiže mi 20 do 25 poruka podrške zbog intervencije u Siriji', prokomentirao je Azimov situaciju u Siriji.

Govoreći o Siriji, Azimov je naglasio da je Moskvi prioritet uništiti interese i infrastrukturu ISIL-a i onda pokrenuti političke procese. Pritom je naglasio kako je pogrešno reći da je Kremlj u potpunosti za Bašara al-Asada

'Mi želimo surađivati s vojskom režima koja se bori protiv ISIL-a i promovirati politički dijalog s opozicijom. Smatramo ga zakonitim predsjednikom. Ako dođe do izbora u Siriji nakon stabilizacije i ako građani glasaju za nekoga drugog, mi ćemo surađivati s njim. Dosadašnji zračni napadi ruskog zrakoplovstva bili su vrlo uspješni, više od 140 objekata ISIL-a smo uništili. Za 10 dana napravili
smo puno više nego Amerika i njihovi saveznici u godinu i pol. Nakon toga moramo pomoći političkim procesima. Uzgred rečeno, vojska Bašara al-Asada je jedina koja se bori protiv ISIL-a. Pozivamo Slobodnu sirijsku vojsku da se uključi u borbe protiv terorizma, jer ga pobijediti možemo samo zajedničkim naporima, a spremni smo na suradnju i s NATO paktom u borbi i uništenju potencijala ISIL-a', kazao je ruski veleposlanik u Zagrebu za televiziju N1

Pritom je odbacio optužbe o neučinkovitosti ruskog zrakoplovstva i pomorskih snaga prema kojima su rakete promašile cilj i pogodile civilne ciljeve, navodeći da se radi o antiruskoj propagandi.

'Možda je bilo štete za neposredno okruženje tih ciljeva, ali uvjeravam vas da se mi ne uplićemo u unutarnje odnose u Siriji. Ono što mi radimo jedna je od najučinkovitijih akcija do sada i cijelo čovječanstvo moralo bi biti zadovoljno našim naporima', smatra Azimov.

Ruski veleposlanik upitan je i za problem izbjegličke krize u Europi te je naglasio kako izgradnja ograde na hrvatsko-mađarskoj granici nije dobar izbor, pohvalno se izrazivši o učinkovitosti hrvatske policije koju smatra najučinkovitijom kada je riječ o nošenju s izbjegličkom krizom.

Što se, pak, rata u Ukrajini tiče, veleposlanik je izjavio kako postoji spremnost za usku suradnju s Kijevom.

'Izravna komunikacija na relaciji Kijev-Lugansk-Donjeck jest potrebna. Postoje vojni dobrovoljci s obje strane, kao što znate, jer su i neki Hrvati ondje, no redovite ruske vojske u Donbasu - nema. Mi želimo da Ukrajina bude jedinstvena, ne želimo pripojenje Donbasa. Želimo političko rješenje, ali izravnim pregovorima Kijeva i tih regija', kazao je Azimov.

Upitan za sankcije Europske unije prema Rusiji te baca li zajednički stav EU sjenu na suradnju između Hrvatske i Rusije, veleposlanik je izjavio kako smatra da će te sankcije vrlo brzo biti ukinute, budući da, misli Azimov, EU zbog sankcija gubi više nego Rusija.

'EU zbog sankcija gubi čak 100 milijardi eura godišnje, dok Hrvatska gubi godišnje 20 milijuna eura', kazao je Azimov, napomenuvši kako se Kremlj zalaže za ukidanje sankcije kada se riješi problem Ukrajine.

Azimov se dotakao i ruskog isključivanja Hrvatske iz plana za Južni tok. Prema njemu, isključivanje nije bio izbor Rusije, već EU-a.

'Vrlo smo zainteresirani za povratak u Hrvatsku. Rusija opskrbljuje Hrvatsku s više od milijun tona plina, između 50 i 60 posto plina na hrvatskom tržištu je iz Rusije, no dolazi preko drugih država. Moja je ambicija da dovedem Gazprom i druge velike kompanije u Hrvatsku', kazao je veleposlanik. Pritom je dodao da će Rusija, neovisno o mogućem europskom blokiranju Južnog toka, nastaviti s opskrbom EU i Hrvatske plinom.

'Tražimo alternativne mogućnosti, ali nećemo činiti ništa što će naštetiti državama članicama EU. Vjerujem da će naša suradnja biti na obostrano zadovoljstvo. EU treba ruski plin i to ne treba koristiti kao politički instrument', misli Azimov.

Upitan je li svjestan da je američki veleposlanik hrvatskim vlastima poslao pismo u kojemu se zauzima protiv toga da hrvatske kompanije i ministar gospodarstva putuju u Moskvu i traže investicije i trgovinske veze, Azimov je zaključio kako pretpostavlja da je postojao pritisak Bruxellesa i Washingtona, dodavši da Hrvatska unatoč EU i NATO-u ima svoja stajališta.

'Hrvatski gospodarstvenici bili su u Rusiji u veljači, a upravo pripremamo i gospodarski forum u Hrvatskoj. Podržavamo suradnju s INA-om i želimo je povećati. Volumen ruskih ulaganja u Hrvatsku nije velik - 400 milijuna dolara, ali zajedničkim naporima mogli bismo ga povećati na milijardu dolara u narednih godinu dana', zaključio je ruski veleposlanik otkrivši na kraju kako će raditi na ukidanju viza, jer kako kaže, 'podržavat ću sve što je dobro za Hrvatsku, jer je to dobro i za Rusiju'.