Najveći problem Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja, kazala je danas njezina predsjednica Olgica Spevec, stvaraju prijave građana koje se odnose na stvari za koje agencija opće nije nadležna. Tako je, primjerice, Spevec navela kako se građani agenciji tuže i zbog nesporazuma s telekomunikacijskim operaterima iako je u opisu rada agencije samo kontrola poduzetnika na tržištu te kontrola dodjele državnih potpora.

'Mi nismo agencija poput Ustavnog suda ili pučkog pravobranitelja kojima se građani obraćaju za sve nepravde ovoga svijeta. Mi smo anketirali i vidjeli da poduzetnici, studenti i drugi građani očekuju da mi kontroliramo i javne nabave i cijene što nije naš posao', rekla je Spevec.

Kazala je kako iz proračuna agencija dobiva 14 milijuna kuna od kojeg veći dio ide na plaće. 'To nije dobro jer nam onda ne ostaje ništa za, primjerice, angažiranje vještaka ili istraživanje tržišta', požalila se Spevec.

Članove vijeća u raspravi je najviše zanimao medijski kartel zbog kojeg je Agencija opomenula devet nakladnika te je, dapače, kako je izvijestila Spevec, cijeli slučaj proslijedila prekršajnom sudu.

'Naš najveći problem je problem zarobljene države. Najveći problem je dogovaranje i taj mafijaški pristup. Postavlja se pitanje koncentracije i vlasništva medija. Vi ste reagirali samo kada su se nakladnici udružili da bi povisili cijenu novina za jednu kunu. No pravo je pitanje tko upravlja medijima', kazala je SDP-ova Ingrid Antičević Marinović.

Spevec je podsjetila da su u osim slučaju devet nakladnika, u agenciji reagirali i u slučaju udruživanja EPH i NCL-a. 'AZTN je zadužen za koncentraciju u medijima, ali samo kada se radi o utjecaju te koncentracije na tržište. Tko su vlasnici medija treba kontrolirati Agencija za elektroničke medije', odgovorila je Spevec.

Članica vijeća Smiljanka Škugor Hrnčević zapitala je što se nakon mišljenja agencije dogodilo sa slučajem EPH i NCL-a. 'Cijene su i dalje iste iako je utvrđeno da su se dogovorili oko poskupljenja. Hoće li agencija reagirati i ako se odluče dogovorno smanjiti cijene?' upitala je Škugor Hrnčević.

Iz agencije su joj odgovorili da je slučaj proslijeđen prekršajnom sudu podsjetivši da će ubuduće prema novom zakonu agencija moći i kažnjavati, i to oduzimanjem 10 posto prihoda koju je poduzetnik ostvario u prethodnoj godini.

'Za kartel morate imati dokaz o kontaktu. Ako nema dokaza, nema kartela. Mi nismo cjenovni regulator, tako da mi ne gledamo je li cijena kunu veća ili manja. Mi samo pratimo pravilo prema kojem nema nikakvog dogovaranja o cijenama. Tako da i da spuste cijene, ako je bilo ikakvog dogovora, onda bi to bilo protuzakonito', kazao je član vijeća AZTN-a Mladen Cerovac.

Člana vijeća Stjepan Kolarić zapitao je pak ima li agencija stav oko Vjesnika i financiranja, odnosno davanja potpora Vjesniku. 'Agencija ne kontrolira sve potpore nego samo one koje narušavaju trgovinu. Što se tiče usluga i nakladništva, ima niz tumačenja o dnevnim novinama koje izlaze na hrvatskom jeziku i koje imaju ograničenu nakladu. Mi smo tražili tumačenje iz Europske unije koja nam je rekla da dodjela potpora u tom smislu i u slučaju Vjesnika, s obzirom na ograničenu nakladu i doseg, nije potpora jer ne utječe na trgovinu između Hrvatske i Europske unije', pojasnila je Spevec.