Držimo da smo našli balans interesa vlasnika i njihovih prava da im se vrate stanovi u vlasništvo i s druge strane zaštićenih najmoprimaca da im se omogući po povoljnim uvjetima rješavanje stambenog pitanja i prava na dom, kazao je Bačić u srijedu predstavljajući prijedlog Zakona o načinu izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta Statileo protiv Hrvatske i odluke Ustavnog suda RH.

Zakonom je predviđeno uvođenje ukupno pet programskih mjera, a prema najnovijim podacima riječ je o 1030 vlasnika stanova i zaštićenih najmoprimaca.

Kada se ustroji registar znat će se točan broj i koliko će Hrvatsku koštati rješavanje problema, a konzervativan procijenjeni ukupan trošak provedbe zakona je oko 107 milijuna eura, rekao je Bačić u Saboru.

Procjenjuje se da će država primjenom ovog zakona isplatiti oko 500 zaštićenih najmoprimaca, izgraditi oko 500 stanova u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Dubrovniku koje će dati u najam ili ih prodati pod povoljnim uvjetima najmoprimcima, 300 stanova u svom vlasništvu dati u najam ili prodati najmoprimcima te 100 stanova otkupiti od vlasnika i prodati ih najmoprimcima, dodao je.

Programskim mjerama predviđena je nagodba između stranaka o najmu stana između vlasnika i zaštićenog najmoprimca, neposredna isplata iznosa koji pripada zaštićenom najmoprimcu čime bi on bio obeštećen, kao i mogućnost da zaštićeni najmoprimac iseli iz postojećeg stana i useli u stan u vlasništvu države. Pritom bi plaćao minimalnu najamninu od 2 eura po četvornom metru uz mogućnost kasnijeg otkupa toga stana, za oko 1000 eura po četvornom metru na 20 godina bez kamata, a ako plaća odjednom uz popust od 20 posto.

Četvrta je programska mjera da država kupi stan od vlasnika, a u njemu bi ostao zaštićeni najmoprimac koji bi onda mogao otkupiti taj stan, a peta je mjera zamjena stana između vlasnika i države, pri čemu bi u tom stanu i dalje živio zaštićeni najmoprimac koji bi taj stan mogao otkupiti.

Provedba zakona trebala bi krenuti od 2025. godine od kada će se vlasnicima početi isplaćivati tržišna najamnina umjesto zaštićene najamnine do konačnog rješavanja statusa stana. Pritom će 50 posto tržišne najamnine plaćati država a 50 posto zaštićeni najmoprimaca a ako ona prelazi 25 posto ukupnih prihoda najmoprimaca razliku će također pokriti država.

Tržišna najamnina definirana je od 7,5 eura po četvornom metru puta koeficijent od 1,25 posto za Zagreb i općine na moru, naveo je Bačić.

Prema zakonu vlasnicima će se isplatiti i solidarna naknada za pretrpljenu štetu od 1996. godine, primjerice za stan od 50 četvornih metara od 5000 eura , a za stan od 100 četvornih metara od 10 tisuća eura.

Zakonom je predviđeno i da ranjivim skupinama zaštićenim najmoprimcima (invalidima, starijima od 65 i socijalnim slučajevima) država plaća troškove selidbe u fiksnom iznosu od 1.000 eura.

I oporba i vladajući podržali su zakon te pozdravili napore da se riješi kompleksna problematika.