Vlada u Bagdadu optužila je u nedjelju iračke Kurde da u naftom bogati grad Kirkuk dovode iz Turske borce Kurdistanske radničke stranke (PKK) što je jednako "objavi rata", a irački Kurdi optužbe odbacuju i tvrde da dolaze samo simpatizeri.
Vahal Ali, predstavnik za medije u Pokrajinskoj kurdistanskoj vladi (KRG) koju vodi predsjednik Masud Barzani, takve je optužbe odbacio.
"To je laž, nema PKK-a u Kirkuku, prisutni su samo pešmerge (dragovoljci iz KRG-a)," rekao je predstavnik agenciji Reuters.
Agencija AFP prenosi izjavu glavnog tajnika ministarstva pešmerge da u Kirkuku ima "pojedinih dragovoljaca koji simpatiziraju s PKK".
Turska vlada smatra stranku PKK terorističkom organizacijom.
U priopćenju objavljenom nakon sastanka kojim je predsjedao irački premijer Haider al-Abadi u Bagdadu, a na kojem su bili najviši vojni i policijski zapovjednici, vlada je najavila da će uspostaviti svoju vlast u Kirkuku i drugim spornim područjima.
Vodstvo iračkih Kurda odbacilo je ranije u nedjelju zahtjev iračke vlade da poništi rezultate referenduma o neovisnosti kao preduvjet za razgovore o rješenju krize.
Barzani i drugi kurdski vođe održali su krizni sastanak u gradu Dokanu ranije u nedjelju i ponovno ponudili da "da u miru riješe" krizu sa središnjom vladom u Bagdadu.
Rekli su da odbacuju "vojne prijetnje" iračkih snaga protiv pešmerga i obećali da će braniti teritorij nastanjen Kurdima u slučaju da budu napadnuti.
Bagdad i Barzanijeva vlada na rubu su sukoba otkako su irački Kurdi 25. rujna održali referendum o neovisnosti Kurda na što su oštro odgovorile susjedne zemlje (Iran, Turska) strahujući da bi neovisnosti mogle težiti i kurdske manjine na njihovu tlu.
Napetosti između dviju strana vladaju u multietničkom gradu Kirkuku koji su pešmerge zauzeli 2014. godine kada su se iračke snage raspale pred munjevitim ratom koji je povela džihadistička skupina, tzv. Islamska država, koja je uspjela osvojiti velike dijelove Iraka i Sirije.