Vijeće Europske unije prošli je tjedan usvojilo Direktivu o primjerenim europskim plaćama, koja između ostalog, propisuje državama članicama da 80 posto radnika mora biti pokriveno kolektivnim ugovorima. Ispod tog postotka trenutno je 19 država članica, uključujući i Hrvatsku, koje u sljedeće dvije godine moraju usvojiti akcijski plan za postizanje kvote zadane europskom Direktivom.

To je istaknuto na konferenciji „Sektorskim kolektivnim pregovaranjem do Hrvatske zadovoljnih radnika” u organizaciji Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) i Zakladom Friedrich Ebert (FES). Dokument koji je usvojila Europska unija značajno se razlikuje od prijedloga koji su prije desetak godina išli prema decentralizaciji kolektivnog pregovaranja i spuštanja s razine sektora na razinu pojedinih poduzeća, smatra profesor Bagić.

„U makroekonomskom, političko-ekonomskom smislu, poredak se promijenio, što moraju shvatiti i poslodavci i politika i sindikati. Više ne živimo u neoliberalnom poretku, on je gotov", ustvrdio je. Moramo, dodao je, implementirati politike koje odgovaraju novom poretku, a sustav kolektivnog pregovaranja to sigurno jest.

Međutim, da bi sindikati mogli pritisnuti poslodavce, u središtu kolektivnog pregovaranja moraju biti cijena rada i raspodjela dodane vrijednosti, rekao je Bagić.

„Mnogi kolektivni ugovori u Hrvatskoj su 'pro-forma' ugovori zato što ne reguliraju cijenu rada već kojekakve, oprostite, gluposti, kao što su božićnice, uskrsnice, itd. Svi se ponosimo kada podignemo uskrsnicu za 100 kuna, ali središnje pitanje prepuštamo je poslodavcu", naglasio je profesor s Filozofskog fakulteta. "Time sindikati gube svoju bit", dodao je.

Kolektivni pregovori moraju se odvijati ciklično, u predvidljivim razmacima. Na taj način, smatra Bagić, sindikati mogu upravljati očekivanjima svojih članova, poslodavci mogu lakše zadržati radnike i smanjiti pritisak na cijenu rada, dok radnici dobivaju plaće koje su usklađene s troškovima života.

Istraživač s Europskog sindikalnog instituta Torsten Muller poručio je da nova europska Direktiva ima socijalne ciljeve poput smanjenja ekonomskih nejednakosti i smanjenja siromaštva, koje je prisutno i kod onih koji imaju posao. "Jedna od negativnih posljedica politike štednje jest jačanje populističkih i euroskeptičnih struja. Na kolektivno pregovaranje od sada se gleda kao na politički stabilan i inkluzivan element gospodarskog razvoja."

Dodatni poticaj kolektivnom pregovaranju Muller vidi u klauzuli koju predlaže za sve javne natječaje, prema kojoj na njima mogu pobijedit samo poduzeća koja su pokrivena kolektivnim ugovorima. U Hrvatskoj Vlada ne prihvaća sindikalne zahtjeve za pojačanim nadzorom u sektorima gdje radnici nisu pokriveni kolektivnim ugovorima, upozorio je predsjednik SSSH-a Mladen Novosel.

"Radnika nedostaje u cijeloj Europi. Između jednog uređenog sustava u Europi i neuređenog sustava u Hrvatskoj, jasno je što će izabrati mladi ljudi iz naše zemlje. Otići će vani, iako ih je Hrvatska školovala", kazao je Novosel.