'Okrećemo još jedan novi list u razvoju dobrosusjedskih odnosa. Time šaljemo pozitivnu poruku i mlađim generacijama, koje nažalost zbog tragičnih zbivanja u bližoj prošlosti na ovim prostorima možda nisu imali priliku razviti senzibilitet za različitosti, bilo u nacionalnom, vjerskom pa tako i u zdravstvenom ili seksualnom smislu.

No, neovisno o tim politički uvjetovanim dubokim podjelama, građani država iz regije su zbog osobnih, obiteljskih ili poslovnih prilika nužno usmjereni jedni na druge i često puta imaju osnove i preduvjete za ostvarivanje svojih socijalnih prava u više država. Zbog toga smatram iznimno važnim u što većoj mjeri harmonizirati područje socijalnog zakonodavstva u svim zemljama kako bi građani imali priliku dobiti jednaku kvalitetu pružene usluge', rekao je Baldini.
 
Cilj regionalnog skupa je ojačati kapacitete i postići snažnije angažiranje mreža civilnog društva u pružanju mogućnosti građanima da utječu na reformu javnog sektora kroz procese analiza, monitoringa i zagovaranja.

'Iskustva RH pokazala su da u predpristupnom razdoblju projekti poput ovoga čine važnu kariku napretka zajedničkog razvoja i suradnje. Civilni sektor, kao sudionik u raznim procesima odlučivanja i zagovaranja, ima važnu ulogu u procedurama ugradnje načela acqiusa i praksi EU u pregovaranjima.
Često puta je upravo ovaj treći sektor, koji je po svojoj naravi aktivniji i fleksibilniji dionik od ponekad tromih i formama opterećenih institucionalnih struktura, bio i glavni motivator i pokretač promjena. Stoga je iznimno važna komunikacija i suradnja nevladinog sektora i nadležnih institucija radi maksimiziranja kvalitete pružanja usluga.

Važnost socijalne inkluzije prepoznata je i od strane Europske unije činjenicom isticanja socijalne kohezije kao strateškog cilja. Time se zapravo još jednom potvrđuje socijaldemokratsko načelo da se razvijenost jednog društva mjeri brigom o vlastitim građanima. U tom svijetlu, i Republika Hrvatska kao najmlađa članica EU ali i države koje su u procesu pristupanja možemo jako puno dobrih praksi preuzeti iz naslijeđa zemalja EU te ih ugraditi u mentalitet lokalnih društava koji imaju tradicionalno duboko razvijen osjećaj brige za članove svojih lokalnih zajednica', rekao je Baldini.

Na skupu je prezentirana usporedna analiza uloge civilnog društva u osiguravanju službi socijalne skrbi, uz predstavnike udruga civilnog društva koje pružaju različite vidove socijalne skrbi iz Hrvatske, BiH, Srbije, Crne gore i Kosova, znanstvenike, eksperte, profesore uključene u proces proširenja Europske unije te zastupnike srpskog nacionalnog parlamenta Inicijativu prati i podržava više nevladinih organizacija kroz sredstva predpristupnih fondova EU. U ovaj su projekt uključeni Arbeiter-Samariter-Bund (ASB), Social Inclusion and Poverty Unit Serbia, the Foundation for European Progressive Studies (FEPS) i SOLIDAR, Belgium.