Iz pera Sorena Jessen-Petersena, Danca, i Daniela Serwera, Amerikanca (obojica su profesori na Sveučilištu Georgetown gdje se već 15 godina bave problematikom Balkana), The New York Times donosi upozorenje da situacija na području bivše Jugoslavije može poremetiti nadolazeći samit koji pripremaju NATO, SAD, EU i OSCE, i to pod nazivom 'Balkan bi mogao biti izgubljen'
Autori navode da je proces uspostave mira i demokratizacije odnosno stabilizacije izvanredan u svojoj povijesti, pa nabrajaju glavne točke ili ciljeve: kraj rata u BiH, pad Slobodana Miloševića i uspon demokratske Srbije, neovisnost Kosova,
skori ulazak Hrvatske u EU itd., ali konstatiraju da je puno toga još otvoreno zbog neprekidne situacije etničke napetosti u BiH, loših odnosa Srbije i Kosova, odnosno nemogućnosti Makedonije da se uključi u NATO i EU zbog grčkog veta na njezino ime.
Pojašnjavaju da je temeljni problem BiH ustav koji stvara nefunkcionalnu državu, to jest da treba učiniti potrebne promjene u ustavu kako bi zemlja bila oslobođena bilo kakvog oblika diskriminacije, naročito etničke naravi, odnosno da se vladi u Sarajevu omogući onaj autoritet koji je potreban za pregovore oko učlanjenja u NATO i EU. Kažu da su nedavni parlamentarni izbori u BiH mogućnost za uvođenje nekih reformi, ali i to da će progres Srbije u pregovorima s EU-om ovisiti i o tome da nagovori bosanske Srbe (čitaj Milorada Dodika) da aktivno surađuje s Bošnjacima i Hrvatima.
Navode da je UN preporučio vladama u Beogradu i Prištini da krenu s konkretnim razgovorima o trgovini, energiji, okolišu, zdravlju, slobodnom prijelazu granice, nestalima i povratku izbjeglica. Pišu da je dobro što SAD pomaže u pregovorima, ali upozoravaju da će Srbija tražiti 'korekciju granice' kako bi mogla 'apsorbirati' Srbe na sjeveru Kosova.
Tvrde da je to 'opasan trenutak' za Balkan i rade paralelu s problemom Makedonije kojoj Grčka ne dopušta koristiti to ime budući da je Makedonija i ime pokrajine koja graniči s bivšom jugoslavenskom republikom. Problem, kažu, postoji i sa sjeverom Crne Gore, odnosno jugom Srbije gdje živi albanska manjina.
Stoga upozoravaju međunarodnu zajednicu da ne zaboravi status Makedonije koja je spremna i zrela za ulazak u euroatlantske asocijacije i koja bi sama mogla opet ući i fazu depresije i sukoba ne omogući li joj se što i drugim postjugoslavenskim republikama. Washington i Bruxelles moraju nastaviti s pritiscima na Grčku kako bi popustila i olabavila poziciju Makedonije.
Zaključno, navode da će međunarodna zajednica imati razlog za slavlje tek kada rečeni problemi budu apsolvirani. BiH, Kosovo i Makedonija, pišu, ne smiju zaostati (iza Hrvatske, Srbije i Crne Gore).
