Sklonište za žene Autonomne ženske kuće Zagreb otvorilo je svoja vrata 14. prosinca 1990. godine u stanu u vlasništvu Grada Zagreba te je postalo prva takva ustanova u istočnom dijelu Europe. Otada su kroz nju prošle tisuće žena i njihove djece, žrtava obiteljskog i partnerskog nasilja.

'Nasilje nad ženama tada nije bilo priznato kao društveni problem, svrstavalo se u kazneno djelo protiv javnog reda i mira', istaknula je aktivistica Autonomne ženske kuće Zagreba Neva Tolle

Pojasnila je da je Autonomna kuća pomogla tisućama žena i njihove djece, ali i 'probijala putove kroz šumu zakona i propisa'. Kritizirala je smanjenu potporu države i jedinica lokalne samouprave prema autonomnom ženskim skloništima, dok se skloništima koja spadaju pod sustav socijalne skrbi maksimalno izlazi u susret. 'Žene su nama osobe, ne brojke koje ćemo nekome predstavljati', rekla je Tolle.

Sudionicima skupa, tijekom kojeg će niz uglednih međunarodnih predavateljica i jedan predavač govoriti o problematici nasilja nad ženama, pojasnila je da je financijska egzistencija AŽKZ-a svake godine neizvjesna. Naime, prvih deset godina Autonomnu kuću su financirale europske feminističke udruge. Nakon toga je došlo do dogovora s državom o sufinanciranju. No krajem svake godine, kada država i lokalni čelnici stvaraju proračune, autonomna skloništa strepe.

Tako je bilo i ove godine, kada je prema AŽKZ-u samo Grad Zagreb ispoštovao svoj dio dogovora Županija i Ministarstvo obitelji branitelja i međugeneracijske solidarnosti smanjili su ugovoreni iznos. Zagrebački gradonačelnik je za 2011. najavio da će i Grad morati smanjiti iznos, no na skupu je obećao da do toga neće doći te da u konačnom prijedlogu proračuna stavka za AŽKZ nije dirana.

'Nasilje nad ženama je oblik diskriminacije'

'Smanjiti sredstva je nedopustivo jer je riječ o minornim iznosima koji mogu spasiti ljudske živote', istaknula je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Gordana Lukač Koritnik.

Dodala je da aktivistice Autonomne kuće nisu pružale samo servis ženama žrtvama nasilja, već su hrabro vodile političku borbu. 'Ta se hrabrost temelji na empatiji koju vi imate prema tim ženama', zaključila je pravobraniteljica.

'Nasilja u obitelji sve je više'

Izaslanica predsjednika Ive Josipovića koji je i pokrovitelj ovog međunarodnog skupa, Zrinka Vrabec Mojzeš, naglasila je da su u vrijeme ekonomske krize žene u još težem položaju. 'One ostaju bez posla te se zbog egzistencijalnih problema vraćaju nasilnicima', rekla je Vrabec Mojzeš te dodala da potreba za sigurnim kućama i dalje raste.

'U 20 godina vi ste, progovorivši o problemu nasilja u obitelji, promijenile svijest i klimu o tome', rekla je predsjednikova savjetnica te zaključila da je osim dobrih zakona, koje sada imamo, potrebna i njihova dobra primjena.