Prošle godine bilo je 800 slučajeva kaznenih djela više nego prekršajnih - kaznenih 8.400, a prekršajnih oko 7.600, kazala je u emisiji Otvoreno Višnja Ljubičić, govoreći o sankcioniranju nasilja nad ženama. U proteklih osam godina broj kaznenih djela porastao je za četiri puta, a broj prekršajnih djela gotovo se prepolovio. Treba nam više preventivnih mjera, smatra Ljubičić.

Profesorica s Pravnog fakulteta u Zagrebu Marina Ajduković kaže da smo stoljećima živjeli u obliku društvenog uređenja gdje su muškarci bili prvotni, a žene drugotne, a da sada, s porastom svijesti o ravnopravnosti spolova, nove politike usmjerene na rodno utemeljeno nasilje i rodne razlike općenito remete te tradicionalne oblike moći.

Ajduković je predstavila rezultate istraživanja Instituta Ivo Pilar provedeno 2020. o prirodi muškaraca i žena: 42 posto ispitanih misli da su muškarci po prirodi sposobniji donositi važne odluke nego žene, 80 posto smatra da žene po svojoj prirodi trebaju odgajati djecu, 58 posto ih smatra da je prirodno da muškarac ima vodeću ulogu u odnosu na ženu i 35 posto ih smatra da žena zapravo traži posebne privilegije, kad traži ravnopravnost.

Iznijela je i podatak istraživanja pučke pravobraniteljice iz 2022. godine koje pokazuje da je u razdoblju od 2016. do 2020. godine porastao postotak građana koji smatraju da žene ne trebaju biti ravnopravne (smatra to 24 posto ispitanika, dakle gotovo svaki četvrti građanin Hrvatske).

'Jako trebamo educirati i žene i muškarce, i djevojčice i dječake da prepoznaju rizike od nasilja, da prepoznaju nelogičnu percepciju na odnose moći i sposobnosti, kazala je i naglasila da nitko nije vlasnik nikoga', ističe Ajduković.

Margareta Mađerić, državna tajnica u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, izjavila je da Vlada u tri mandata pokazuje veliku volju u borbi protiv nasilja, a posebno protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji.

'Imali smo izmjenu Kaznenog zakona, Zakona o kaznenom postupku, Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, Obiteljskog zakona, Zakona o socijalnoj skrbi. Sigurno da za određene rezultate treba i određeno vrijeme. Ono što bih svakako istaknula je da je izmjenom kaznenih zakona po prvi puta u zakonodavsto Republike Hrvatske uveden i femicid, teško ubojstvo žene, kazneno djelo koje ne zastarjeva i za koje je predviđena kazna zatvora minimalno deset godina', kaže ona.

Kaže i da je pored prevencije, edukacije, senzibiliziranja javnosti, u ovom trenutku možda najvažnije pomoći žrtvi da se makne od nasilnika kad dođe do nasilja.

Pravobraniteljica Ljubičić istaknula je da je femicid definiran u Kaznenom zakonu od travnja ove godine te da se rezultati toga mogu vidjeti tek za godinu dana kroz statističke pokazatelje, odnosno koliko će presuda biti doneseno ili kako će se voditi sudski postupci baš temeljeno na toj kvalifikaciji. Često se može čuti kritika da postoje visoke kazne, ali se ne dosuđuju.

Ljubičić je spomenula da je napravljeno nekoliko analiza 2012. i 2018. koje su pokazale da je kazna u 1200 prekršajnih odluka bila vrlo blaga.

'Uglavnom su one na donjoj razini raspona kazni koje su primjenjive za određena kaznena ili prekršajna djela. Ustanovili smo također da se vrlo lako koriste olakotne okolnosti', izjavila je i podsjetila na slučaj koji ju je šokirao - da je za kazneno djelo seksualnog iskorištavanja malodobnog djeteta, ocu koji je seksualno iskorištavao svoje četvrto malodobno dijete, kao olakotna okolnost izrečeno to da je obiteljski čovjek.

Imali smo, kaže, i nekoliko presuda koje smo javno komentirali, a odnose se na olakotnu okolnost da je počinitelj hrvatski branitelj.