'Bankari žele da skladišnice budu vrijednosni papir, na što smo pristali. Zatražili su malo vremena za razmišljanje jer su rekli da je za njih to novost u poslovanju, pa im treba vremena da se uhodaju. Međutim, zatražili smo od njih da se već sutra očituju jesu li spremni ući u posao odmah', kazao je Čobanković i dodao da je država podignula zaštitnu cijenu pšenice sa 0,74 lipe po kilogramu na 1,05 kuna, što je, prema njegovu mišljenju, stvaranje dobrog jamstva za posao s bankama.

Skladištenje pšenice u silosima trebalo bi u osnovi omogućiti seljacima da imaju alternativu u odnosu na postojeće stanje u kojem su robu ucijenjeni prodati odmah po cijeni koja ima se nudi na tržištu.

Skladištenje i izdavanje skladišnica, smatraju u HPK-u i ministarstvu, omogućilo bi im da robu prodaju kad žele, a za nju bi od banaka mogli podignuti kredit. Jedini problem je, kako je to plastično prezentirao Grivičić, 'mali problem s krupnim kapitalom'.

'Ovo s bankama je politika crvenog luka. Danas smo skinuli dvije, tri ljušture. Razočaran sam stavom poslovnih banaka koje samo zanima profit, ali ne i zemlja u kojoj žive. Uz sve to, iza njih stoji i Hrvatska narodna banka i guverner Željko Rohatinski.

Provode bezobraznu politiku i stalno smišljaju izlike zašto ne bi ušli u posao. Država je osigurala 300 milijuna kuna za kredite bez valutne klauzule uz kamatu od tri posto na 12 mjeseci koje bi HBOR plasirao preko poslovnih banaka. Ideja je da se za kilogram uskaldištene pšenice dobije kuna kredita.

Uz zaštitnu cijenu kakva će biti, banke nemaju nikakav rizik. Pešenicu će moći prodati državi ili na tržištu. Profit od tri posto im je mali i ne žele ući u posao jer su naviknuti na sedam ili osam posto', ljutito je ustvrdio Grivičić.

Koje bi banke ušle u posao, a koje o tome ne razmišljaju, ni Čobanković ni Grivičić nisu željeli otkriti. Čelnik HGK tek je napomenuo da će seljake pozvati da svoje račune prebace kod banaka koje žele raditi s njima na projektu skladišnica.

Upitan je li imao prste u današnjoj odluci seljaka da se povuku s prometnica tek nakon što su na njih izašli, ministar je napomeno da 'on redovito razgovara s poljoprivrednicima, ali da njih treba pitati zašto su povukli traktore'.

'Mi smo se opredijelili za tržišni model gospodarstva. U tržišnom modelu tržište određuje cijenu proizvoda. Država je tu da osigura poticaje i stvori pretpostavke da poljoprivrednik može odlučiti hoće li svoju robu prodati ili uskladišti', istaknuo je Čobanković

O mogućnosti i navodnom obećanju da će poticaje za ovu godinu isplatiti do početka listopada, ministar je niječno odmahnuo glavom i napomenuo da nikakvo obećanje seljacima po tom pitanju nije dao te dodao da ga u tome priječe Zakon o fiskalnoj odgovornosti i Zakon o državnom proračunu.

'Poticaje ćemo početi isplaćivati od siječnja pa do zaključno lipnja, ovisno o količini novca s kojem budemo raspolagali. Onda će to biti novac i za prethodnu jesensku i tu proljetnu sjetvu', zaključio je Čobanković.