Na poziciji državne tajnice, Rimac je uhićena prije dvije pol godine uhićena u sklopu tada velike uskočke akcije zajedno s Krunoslavom Jakupčićem predsjednikom Hrvatskih šuma i dvojicom osumnjičenih investitora- Bašićem i Draganom Stipićem. Optužnica još nije podignuta.

Do sad je ispitano stotinjak svjedoka. Među kojima su i bivši ministri: Zdravko Marić, Gari Capelli, Predrag Štromar i Darko Horvat. Marić je kako doznaje RTL priznao sastanke s Bašićem i Rimac, ali kazao kako misli da su osumnjičeni pokušali utjecati na vrh HBOR-a, ne na njega. Misterij je i dalje zašto u cijelom slučaju nije ispitan bivši ministar Tomislav Ćorić iako se spominje u istrazi.

"Sa Zdravkom Marićem sam se sreo puno manje puta nego bilo koji investitor koji je sto puta manji od ove investicije. Jesam se sreo sa Zdravkom jer nas je HBOR reketario, zaustavljao taj projekat", tvrdi Bašić.

Iz HBOR-a su odmah reagirali.

"Izjava na koju se pozivate u Vašem upitu posve je neistinita. Najoštrije odbacujemo takvu tvrdnju. Hrvatska banka za obnovu i razvitak posluje u skladu sa svim važećim zakonskim i internim propisima, a tako smo postupali i u slučaju na koji se referirate", izjavili su u odgovoru.

Uz HBOR, Bašić za reket optužuje i Hrvatske Šume iz kojih poručuju kako su Bašićevi navodi potpuno neosnovani tvrdeći da su sve radili po Zakonu i pravilniku. Bašić pak uvjerava kako je cijela priča izmišljena jer se njega htjelo ucijeniti da proda svoj vjetropark za bagatelni iznos.

"Josipa Rimac je se samo borila što istražitelji jasno imadu snimljeno na telefonu, a imate ga i vi, ako nemate ja ću vam ga dostaviti, gdje je*** sve po spisku njima, u Šumama. Dajte ljudima rješenje, naplatite im koliko god hoćete, nemojte ih više ucjenjivati. Nije ona za nas tražila pogodovanje, nego se borila da nas prestanu ucjenjivat. Josipa Rimac bi trebala dobiti orden časti koliko se bori protiv zločeste ucjenjivačke korupcije u Hrvatskoj. Orden časti", rekao je Bašić za RTL.

Uskok je, podsjetimo razdvojio točke optužbe protiv Rimac u dvije zasebne cjeline - jednu koja se tiče optužbi za pogodovanje poduzetniku Milenku Bašiću pri izgradnji vjetrolektrana te drugu u kojoj su sve ostale optužbe protiv Rimac - sređivanje poticaja za uzgoj stoke, sređivanje potpora i poticaja za područja naseljena nacionalnim manjinama, sređivanje zapošljavanja i sređivanje prolazaka na državnom ispitu.

USKOK tereti bivšu ministricu regionalnog razvoja Gabrijelu Žalac i državnu tajnicu Josipu Rimac za zlouporabu svog položaja kako bi Nadzorni odbor i Uprava banke odobrile kredit investitoru Milenku Bašiću iz C.E.M.P. od 130 milijuna eura, a na kraju mu je bilo odobreno 80 milijuna eura.

U siječnju ove godine tužiteljstvo proširilo istragu protiv Rimac ustvrdivši da je koristeći svoj društveni utjecaj stečen kroz višegodišnje obnašanje dužnosti kninske gradonačelnice i zastupnice u Hrvatskom saboru, od veljače 2017. do kraja svibnja 2020. primala od Bašića mjesečno 40.000 kuna radi pogodovanja njegovoj tvrtki.

Naveli su tada  da je Rimac radi omogućavanja nastavka radova na izgradnji vjetroelektrane Krš-Pađane - unatoč neriješenim imovinsko-pravnim odnosima na šumskom zemljištu u državnom vlasništvu te upozorenju Hrvatskih šuma Bašićevoj tvrtki da prekine s pripremnim radovima koje su započeli prije sklapanja Ugovora o osnivanju prava služnosti - zatražila od Jakupčića da s Bašićevom tvrtkom sklopi Ugovor o izgradnji i korištenju šumske ceste neovisno o ispunjavanju uvjete, na što je Jakupčić pristao.

Nakon što je splitska podružnica Hrvatskih šuma izradila nacrt ugovora, Bašić je, naveli su tada u Uskoku, zatražio njegovu izmjenu na način da se protivno Zakonu o šumama na navedeni ugovor neosnovano primjeni članak Pravilnika o korištenju šumske infrastrukture.

Sve je to, tvrde, bilo s ciljem da Bašićeva tvrtka dobije status investitora šumske infrastrukture i oslobodilo ga plaćanja naknade za korištenje šumske ceste u iznosu od 20.000 kuna godišnje po svakom vjetrogeneratoru bez PDV-a.

Pritom je Bašić, ističu u tužiteljstvu, znao da šumske ceste koje njegova tvrtka namjerava izgraditi ne predstavljaju šumsku infrastrukturu, niti su namijenjene gospodarenju i zaštiti šuma, već poslovnim potrebama njegove tvrtke.