Baskijska regionalna vlada zatražila je u srijedu od španjolske vlade premijera Pedra Sáncheza premještanje 330 baskijskih zatvorenika, od čega 210 pripadnika bivše separatističke skupine ETA, u Baskiju
Pitanje zatvorenika koji izdržavaju dugogodišnje kazne u udaljenim zatvorima diljem Španjolske aktualno je od 2018. kada se raspustila oružana grupa, no tema se užarila zbog izbijanja pandemije koronavirusa.
U Baskiji, autonomnoj sjevernoj pokrajini s 2,2 milijuna stanovnika, na vlasti je umjerena konzervativna Baskijska nacionalistička stranka (PNV) o čijim glasovima ovisi manjinska lijeva vlada premijera Sáncheza.
PNV, koji se 12. srpnja suočava s regionalnim izborima u Baskiji, izvijestio je kako su poslana dva pisma središnjoj vladi i ministarstvu unutarnjih poslova. U njima predsjednik baskijske vlade Iñigo Urkullu traži prebacivanje zatvorenika u tri baskijska zatvora da se izbjegne zaraza koronavirusom zatvorenika, njihovih obitelji koje moraju putovati daleko, te zatvorskih čuvara.
'Svaki tjedan više od 300 članova obitelji ili osoba bliskih zatvorenicima mora odlaziti na put diljem Španjolske kako bi ih mogli posjetiti. To je bilo problematično i u normalnim okolnostima, a sada u vrijeme pandemije i post-pandemije je potpuno nepreporučljivo iz kuta javnog zdravstva', rekao je Jonan Fernández, tajnik u baskijskoj vladi zadužen za 'Suživot i ljudska prava'.
Španjolska je jedna od najpogođenijih zemalja koronavirusom u Europi. Do 5. svibnja je bilo oko 900 osoba pod liječničkom njegom ili karantenom u zatvorima, od čega 510 zatvorenika, izvijestila je španjolska novinska agencija EFE pozivajući se na podatak zatvorske službe.
Putovanja između 17 pokrajina su zabranjena kako bi se suzbila zaraza pa je za prelazak potrebno pokazati policiji potvrdu s valjanim razlogom.
U Baskiji traju prosvjedi i subverzivne akcije zagovornika nezavisnosti, uglavnom lijevih skupina, koje traže amnestiju i oslobođenje za pripadnike ETA-e.
Prosvjedi su započeli nakon što je 10. svibnja istaknuti član Patxi Ruiz otpočeo štrajk glađu u zatvoru u južnom španjolskom gradu Murciji gdje izdržava 30-godišnju kaznu zbog ubojstva jednog političara 1998. u sjevernom gradu Pamploni.
'On traži da prestanu prijetnje, batine i uvrede kojima je izložen od direktora, zatvorskih čuvara i liječnika. Traži i premještanje iz tamošnjeg zatvora u neki zatvor u Baskiji za sebe i ostale baskijske političke zatvorenike', izvijestila je Amnistia Ta Askatasuna (Amnestija i Sloboda), baskijska organizacija koja traži amnestiju za bivše članove ETA-e.
Ruiz je zbog iscrpljenosti nakon 12 dana štrajka prevezen iz zatvora u bolnicu. Zatvorski službenici tvrde da je prethodnih dana poticao prosvjede zatvorenika protiv situacije nastale koronavirusom te da je odbijao liječnički pregled, izvijestila je baskijska javna televizija EIB.
Od tada su prosvjednici izvršili oko 38 raznih akcija diljem Baskije kojima traže njegovo oslobođenje, podatak je novina El Mundo.
Šest zamaskiranih osoba prisilno je zaustavilo prigradski autobus u mjestu Azpetia pa njegove vanjske strane išaralo porukama „Amnestija“ i „Patxi, tvoja borba je model“. U autobusu su se nalazili vozač i petero putnika te nitko nije ozlijeđen.
'Događaji posljednjih dana bude sjećanja na ono što trebamo zauvijek zaboraviti', rekla je Rafaela Romero, članica lokalne vlade zadužena za promet.
Euskadi Ta Askatasuna (ETA), na baskijskom jeziku 'Baskija i sloboda', od 1959. je nastojala uspostaviti državu na sjeveru Španjolske i jugu Francuske. Oružanu borbu je prekinula 2011. godine, a oružje predala 2018.
'Prošlo je devet godina od kada je ETA završila s nasiljem i dvije godine od kada se raspustila. Nalazimo se, međutim, u nezavršenom procesu jer je još uvijek u zatvoru više od 230 zatvorenika i zatvorenica zbog političkih motiva', izvijestila je na svojoj internetskoj stranici organizacija Etxerat.
Ona godinama traži od španjolske i francuske vlade da zatvorenike iz Španjolske i Francuske premjesti bliže u Baskiju kako bi ih njihove obitelji mogle lakše posjećivati bez dugih i skupih putovanja. Španjolska je osuđene pripadnike ETA-e slala u zatvore daleko od Baskije, što se objašnjavalo sigurnosnom mjerom kako ne bi pobjegli i upravljali akcijama, ali i oblikom psihološke te kolektivne kazne.
Prosvjednici zadnjih dana izlaze na ulice baskijskih mjesta, koristeći slobodnih sat vremena za šetnju u sklopu mjera protiv koronavirusa. U Bilbau su bacili crvenu boju na kuću Idoije Mendije, regionalne šefice Španjolske socijalističke radničke stranke (PSOE). PSOE je od siječnja na vlasti u Španjolskoj u koaliciji s manjim lijevim partnerom Unidas Podemosom.
Idoia Mendia i njena stranka protive se inicijativi o premještanju zatvorenika u Baskiju.
'Ubojice', pisalo je na letcima ostavljenima ispred njene kuće ali i ispred lokalnog sjedišta stranke.
'Prešli su svaku granicu. Ti ljudi su oduvijek poticali netoleranciju i nepoštivanje pluralističkog društva u Baskiji', priopćio je baskijski ogranak PSOE-a.
'Napad na njenu kuću u kojoj živi s obitelji je čin ekstremnog nasilja. Vjerovali smo da su progoni, prijetnje i prokazivanja ETA-e iza nas (...). Nastavit ćemo borbu protiv virusa netolerancije manjine u baskijskom društvu', priopćila je stranka.
ETA je prilikom raspuštanja najavila kako će se njeni članovi priključiti političkim nastojanjima za stjecanje nezavisnosti Baskije, danas jednog od najrazvijenijih dijelova Španjolske zahvaljujući industriji, tehnologiji i turizmu.
Skupini se pripisuje više od 800 ubojstava, često bombaškim napadima u Španjolskoj, te je ondje na popisu terorističkih skupina. Njeni pripadnici sklanjali su se Francusku gdje je prije godinu dana uhićen jedan od vođa José Antonio Urruticoechea (69), poznat pod imenom Josu Ternera.
Udruga žrtava terorizma (COVITE) traži od vlade u Madridu da ne pristane na ustupke te ne dopusti premještanje zatvorenika. Vlada premijera Sáncheza još uvijek nije odgovorila na pisma koja je poslala baskijska regionalna vlada.