Hoće li ove promjene olakšati ili otežati referendumsko izjašnjavanje građana? Treba li mijenjati i druge ustavne odredbe? Kakva sudbina očekuje oporbene inicijative? O tome su U mreži prvog govorili saborski zastupnici HDZ-a Dražen Bošnjaković, SDP-a Arsen Bauk i Mosta Zvonimir Troskot.

Na početku emisije Arsen Bauk, predsjednik Kluba SDP-a u Hrvatskom saboru odgovorio je na pitanje jesu li podržavanjem ustavnih promjena oko referenduma zapravo odustali od zahtjeva da kroz ove promjene u Ustav uđe i pravo žena na izbor. 'Mi smo dali "zeleno svjetlo" iako tehnički gledano, prijedlog koji je došao od strane HDZ-a dosta se poklapa s našim prijedlogom iz 2018. godine. Nije neočekivano da damo zeleno svjetlo za nešto što smo i sami predlagali. Postoje neke teme koje bi se još mogle otvoriti u ustavnim promjenama, a jedna od njih svakako je da se u Ustav vrati odredba koja je bila do 1990., a to je da se u sklopu prava doda pravo žene da slobodno odlučuje o rađanju djece. Hoće li biti u ovim ustavnim promjenama ili će drugačije biti ukomponirano, to je stvar daljnjih razgovora. Nismo još napravili još niti prvi od tri koraka, nema potreba da sada otvaram, zatvaram ili odškrinjujem vrata za to. Optimist je da će na kraju doći u Ustavu do izmjena dijela što se tiče referenduma, ali i dio koji se odnosi na žene.

'Prikupljaju se potpisi, pretpostavljam da će ovoga tjedna ili sljedećeg tjedna dovoljan broj zastupnika potpisati da on može ući u proceduru u Saboru', dodaje. 

Dražen Bošnjaković ispred HDZ-a kaže da trenutna regulativa ne omogućava jedan pravi referendum te da niz stvari manjka. 'Vjerujem da će se dobar dio klubova priključiti ovoj inicijativi i da neće biti prijepora. Ovo je pitanje koji većina klubova podržava, mi ćemo također staviti naše potpise. Procedura promjene Ustava je dosta složena'. Dodaje da je pitanje referenduma oko kojega se može postići konsenzus, ali oko drugih pitanja kaže da je društvo dosta podijeljeno. 

'Ne bi trebalo opterećivati ovaj postupak, pa ćemo vidjeti. Tek smo na prvom koraku, pa ćemo dalje vidjeti što se tiče razgovora', kazao je.

Zvonimir Troskot iz Mosta kaže da oni neće sudjelovati u razgovorima oko promjena Ustava.  'Ovaj prijedlog što je sada na stolu zapravo znači da će se otežati referenduma da ga zapravo neće niti biti. S jedne se strane podiže kvorum, a s druge strane referendumska bi pitanja trebala odlaziti ustavnim sucima koji su na kraju dana samo "parkiralište političkih figura koje su na džuboks premijeru". Kako on želi i pritisne gumb. Oni donose političke, a ne pravne odluke.'

Troskot nadalje smatra da vladajućima referendum nije prihvatljiv način komunikacije s ljudima koji su ih odabrali. 'Zapravo se događa jedan politički oksimoron. Ljudi biraju političare, a onda se oni nalaze oko stolova i trguju oko toga što bi referendum trebao biti ili ne. Svaki puta kada bi se dogodila neka inicijativa za referendum, uvijek bi se događale političke trgovine, kao što je i sada slučaj.' 

Kaže da je iznenađujuće da oporba koristi ovakve situacije za svoja politička trgovanja koja su "nezamisliva". 'Vi u biti trgujete s osnovnim pravima i slobodama ljudi, a to je da se izjasne na referendumu'.

Da bi Ustav promijenili, potrebna je dvotrećinska većina, ističe Bošnjaković, rekavši da će zapravo biti lakše prikupljati potpise za referendume. 'Mi predlažemo da to umjesto 360 tisuća potpisa koji su potrebni za pokretanje inicijative, mi predlažemo da to bude 250 tisuća. Sada se to može u 15 dana napraviti, a mi predlažemo da to bude 40 dana.'  Bošnjaković također ističe da ako se radi o referendumu kojim se inicira promjena Ustava ili organskih zakona, prijedlog je da bude potreban broj glasova 30% od upisanih birača.

Arsen Bauk kaže i sljedeće: 'Ako odem u vjerske elemente. Ako je ovo s referendumom o ustavnim promjenama bio grijeh HDZ-a, onda im je onda ovaj sastanak s oporbom ispovijed, a ustavne promjene će biti pokora.'

'Jedino što se gleda su profiti vladajućih, politička oporba trguje s vladajućima, a zapravo o osnovnim stvarima - to je izjašnjavanje građana. Bilo smo s ljudima na ulici, znamo što znači skupljati potpise. Važno je naglasiti, ako će ovo ići do ljeta, da se vidi suština. To je da će se podizati kvorum, a s druge strane, Ustavni sud je parapolitičko tijelo. Imate opet političku situaciju, ustavni suci su politički kadrovi HDZ-a i SDP-a. S te strane se ponovno otežava referendumsko izražavanje, šalje se poruka "da se gasi demokratski sustav" te se dodatno radi na totalitarizmu', odgovara pak Mostov Troskot.

SDP-ov Arsen Bauk govori da neće pristati na promjene u kojima bi se povećala mogućnost Ustavnog suda da zabrani referendum. 'Mi ako vidimo pokušaj prevare, mi ćemo na to reagirati.'

Bošnjaković dodaje da žele promjene kako bi društvo imalo koristi od toga. 'Mislim da je dobro prije prikupljanja potpisa i ulaganja te silne energije, da se definira je li pitanje u skladu s Ustavom ili ne. Pa onda organizatori mogu i na drugačiji način postaviti isto pitanje. 

Planira li se detaljno definirati o kojim se pitanjima neće moći odlučivati na referendumu?  'O nekim pitanjima koja su u isključivoj nadležnosti Predsjednika, Hrvatskoga sabora, Vlade RH, o tome nema pitanja na referendumu. Primjerice odluke vezane za vojni sektor, o tome nema referenduma. Ovo drugo je zapravo jedna definicija koja kaže da će Ustavni sud vodeći računa o vrijednostima sustava, o temeljnim izvorišnim osnovama, ocjenjivati je li nešto u skladu s Ustavom ili nije', pojašnjava Bošnjaković. 

Dražen Bošnjaković govorio je i o vremenskim okvirima za ustavne promjene. 'Ovaj prvi krug, da stavimo na Sabor stavimo odluku, to bi išlo do kraja ovoga zasjedanja. Druga dva koraka išla bi do kraja godine', zaključio je.