SDP-ova vlada namjerava ukinuti odredbu po kojoj je za uspjeh lokalnog referenduma potrebna izlaznost od najmanje 50 posto birača, zbog čega u tri godine nije pokušana smjena nijednog gradonačelnika ili načelnika. Namjeravali su čekati do idućih lokalnih izbora, no zbog prozivanja s terena, prije svega iz Splita, prijedlog već šalju na proljetno zasjedanje Sabora
Ministar uprave Arsen Bauk za tportal potvrdio je da će Vlada već do ovog proljeća u Sabor poslati izmjene Zakona o referendumu, što bi trebalo značiti da će se uvjeti raspisivanja i održavanja referenduma na lokalnim razinama promijeniti
znatno ranije nego što je planirano. Još prošlog tjedna, naime, objavljeno je da Milanovićeva vlada ne namjerava mijenjati zakon do idućih lokalnih izbora.
'Izmjene Zakona o referendumu uskoro ćemo uputiti u proceduru, kako bi bile dovršene za vrijeme proljetnog zasjedanja Sabora. Ne želim prejudicirati stav saborskih zastupnika, no naše razmišljanje ide u smjeru izjednačavanja uvjeta za uspjeh državnih i lokalnih referenduma', kazao nam je Bauk. Prevedeno, Vlada će ipak izmijeniti nelogičnu odredbu po kojoj je za uspjeh referenduma potrebna izlaznost od preko 50 posto upisanih birača, zbog čega u tri godine od prvog neposrednog izbora gradonačelnika i načelnika općina u cijeloj državi nije organiziran ni jedan jedini referendum.
'Spremni smo poslušati i prijedloge opozicije jer bi bilo dobro da usvojeni zakoni potraju dulje od jednog mandata, pogotovo jer je Zakon o referendumu jedan od temeljnih zakona', kaže Bauk.
Nakon promjene Ustava 2010. godine vlada Jadranke Kosor bila je dužna u roku od šest mjeseci izmijeniti Zakon o referendumu, no to nije učinjeno, pa se u javnosti pojavilo nekoliko različitih tumačenja, između ostalog i da je referendum o pristupanju Europskoj uniji nezakonit. Dvojbu je razriješio Ustavni sud odlukom da se ipak primjenjuje najnovija verzija Ustava.
U HDZ-ovoj verziji Zakona o referendumu od prošlog proljeća za uspjeh bilo kojeg referenduma potrebna je tek većina izašlih birača, no nakon prvog čitanja u Saboru dokument je otišao u zaborav. SDP-ova vlada će se, čini se, odlučiti na isti varijantu, između ostalog i kako se ne bi potezalo pitanje zašto za državni referendum ili onaj o pristupanju Europskoj uniji nije potreban izlazak preko polovine od ukupnog broja birača, dok, recimo, za smjenu gradonačelnika poput Željka Keruma jest.
Kako doznajemo, postoji mogućnost da referendum bude valjan bez obzira na odaziv, no uspješan samo ukoliko za smjenu glasuje minimalno 25 posto ukupnog broja birača. U splitskom slučaju to bi značilo da se protiv Keruma mora opredijeliti nešto više od 40 tisuća građana. No, postoji i opcija kojom bi se mogućnost opoziva gradonačelnika ili načelnika jednostavno izbrisala iz zakona, dok bi se referendumom i dalje moglo odlučivati o bitnim pitanjima za gradove i općine. U svakom slučaju, zakon se mijenja jer je šestomjesečni rok od promjene Ustava davno istekao, zbog čega je nastao pravni vakuum pa su praktički oko bilo kakve odluke bile omogućene ustavne tužbe i zahtjevi za ocjenu ustavnosti.
Upravo je splitski primjer bio okidač zaokretu u namjerama Milanovićeve vlade jer nova državna vlast ne želi trpjeti prozivanja s terena da zbog sukoba unutar SDP-a štiti Keruma. Udovoljit će se zahtjevu splitskog SDP-a i HNS-a za hitnom izmjenom zakona, makar bi rješenje na koncu moglo biti solomonsko. Proljetno zasjedanje Sabora, naime, traje do 15. srpnja, dok splitski gradonačelnik u posljednju godinu mandata ulazi u svibnju, nakon kojega se o njegovom razrješenju putem referenduma više ni ne može odlučivati. Tako se više nikome neće moći prigovoriti da štiti splitskog gradonačelnika: ni Milanoviću kojega ne zanima rad njemu nesklone splitske garniture SDP-a ni društvu s Bačvica koje će se moći pohvaliti da je učinilo sve za Kerumovu smjenu.
