Najpopularnija odredišta za kruzere tradicionalno su i dalje Dubrovnik s 408 posjeta i Split s 267, a slijede Zadar (143) te Hvar i Korčula s njih stotinjak.

No prihodi koje gradovi s ionako prenapregnutom infrastrukturom ostvaruju od stotina tisuća turista na poludnevnim ili jednodnevnim posjetima minimalni su, u praksi nedovoljni i za pokrivanje osnovnih troškova nastalih samim uplovljavanjem kruzera - a kamoli da bi se time 'poboljšala javna i turistička infrastruktura' ili 'proveli projekti održivog razvoja', kako stoji u pravilniku što ga je prije četiri godine donijelo Ministarstvo turizma.

Njime je, naime, propisano da gradovi i općine imaju pravo naplatiti pristojbu za svako uplovljavanje ovakvog broda, no propisani su i maksimalni iznosi: od dvije tisuće kuna za kruzere s 50 do 200 putnika do 40 tisuća (nekadašnjih) kuna za one s kapacitetom iznad tri tisuće putnika. U praksi se to svede na beznačajne ukupne iznose - Split je, recimo, kruzerima koji su u špici sezone izazivali goleme gužve lani naplatio tek tri milijuna kuna, što je promil njegova ukupnog proračuna.

Da apsurd bude veći, isti rogobatni propis nalaže gradovima da svake godine najkasnije do kraja siječnja službeno donesu odluku o visini pristojbe za iduću godinu, pa čak i u slučaju da se ona ne mijenja. I baš Gradsko vijeće Splita prošlog tjedna bilo je prisiljeno sastati se samo zbog ove teme i formalno odlučiti da će pristojba i u 2024. godini biti na propisanom maksimumu, s time da će od 1. listopada do 31. ožujka, kao i lani, ona biti umanjena za 50 posto.

Kompletna gradska vlast, 31 gradski vijećnik i cijeli niz stručnih službi potrošili su popriličnu količinu vremena kako bi donijeli formalnu odluku za koju se unaprijed znalo kako će izgledati. Tportal je od Ministarstva turizma zatražio komentar i nakon nekoliko dana čekanja dobio odgovor koji zapravo ne daje objašnjenje ove pretjerane birokratizacije.

'Trendovi u turizmu kontinuirano se mijenjaju te se uzimajući u obzir potražnju i razvojne planove prilagođavaju ponude i cijene, a shodno tome pretpostavljena je mogućnost donošenja odluka o pristojbama koje imaju utjecaj na daljnje definiranje cijena dionika u turističkom sustavu kako za nautički turizam, pa tako i za sve ostale segmente turističke ponude. Samim time, kako bi se kvalitetno upravljalo razvojem i planiranjem turizma, odluke se donose u za to definiranim rokovima upravo kako bi se dionici u turističkom sustavu mogli prilagoditi aktualnim okolnostima i brojnim gospodarskim čimbenicima koji utječu na turizam, a što posljedično utječe i na potrebe prilagodbe javne infrastrukture i njenog razvoja, unaprjeđenja itd.', stoji od riječi do riječi u izjavi Ministarstva turizma.

Upitali smo ih i razmatraju li se korekcije iznosa maksimalnih pristojbi kako bi gradovi samostalno mogli odlučiti žele li poticati ili suzbijati ovaj oblik turizma, odnosno kako bi od njega barem imali nešto ozbiljnije prihode.

'Do sada Ministarstvo turizma i sporta nije zaprimilo upite od strane JLS-ova oko povećanja najvišeg iznosa, no ukoliko takvih bude, isti će se razmotriti', kratak je odgovor iz ovog ministarstva.

Tportal je zatražio komentar i splitske gradske uprave, neposredno nakon prošlotjedne sjednice Gradskog vijeća za koju su se i prisutni složili da je uglavnom bila nepotrebna.

'Služba za razvoj grada Splita nadležnom će ministarstvu predložiti da revidira maksimalan iznos pristojbe koji je propisan još 2019. godine, a po kojemu se moramo ravnati i u 2024. godini. Nije potrebno objašnjavati koliko su svi troškovi u međuvremenu narasli i koliki su troškovi pritiska turizma na lokalnu infrastrukturu', kazala je za tportal pročelnica ove gradske službe Antonija Eremut Erceg.

'Predložit ćemo i da se revidira propis kojim se nalaže da predstavnička tijela svake godine moraju donositi odluku za godinu koja slijedi, a koja je u većini slučajeva uvijek ista jer je ionako regulirana s nacionalne razine', dodaje Eremut Erceg.

Industrija kruzerskih putovanja u ovoj godini po svemu sudeći doživjet će oporavak, a službene najave idu tome u prilog: tako je, kako su za tportal kazali iz Lučke uprave Split, za 2023. godinu najavljeno čak 325 uplovljavanja brodova na kružnim putovanjima u ovu luku, oko 22 posto više nego lani.

Kao i pojedine druge jadranske destinacije, i Split razvija svoju turističku strategiju - no tportal je zanimalo bavi li se i sama država kruzerima koji uplovljavaju u njeno more. Preciznije, upitali smo Ministarstvo turizma postoji li kakva nacionalna strategija koja predviđa poticanje ili ograničavanje kruzerskog turizma, njegovu vremensku ili prostornu disperziju, maksimalne kapacitete i slično. Njihov odgovor je podulji, no bavi se isključivo razvojem nautičkog turizma, novih marina za megajahte, unaprjeđenjem sustava ACI marina i slično.

'Razvoj posebnih oblika turizma i strukturirani razvoj proizvoda definirali su nautički turizam kao jedan od posebnih oblika turizma koji će se posebno poticati, temeljen na očuvanju okoliša, kvalitetnim marinama i ostaloj infrastrukturi', govore u ovom ministarstvu, nijednom ne spomenuvši samu riječ 'kruzer'.

Na koncu, Ministarstvo turizma ipak najavljuje da će se 'detaljne mjere i aktivnosti definirati kroz Nacionalni plan razvoja održivog turizma za razdoblje od 2021. do 2027. godine'. Danas, koncem siječnja 2023. godine, taj dokument još uvijek nije ni upućen na javno savjetovanje - a kamoli usvojen.