Luka Bebić je 2008. i 2009. godine bio predsjednik Sabora te je u tom razdoblju sudjelovao na sjednicama Predsjedništva HDZ-a: 'Na sjednicama na kojima su pojedina pitanja bila predmet rasprave, to nisu bile rutinske sjednice. Ta pitanja su posebno bila raspravljena, i to ne cijela materija, nego neke bitne stvari. Teme su bile iz oblasti gospodarstva i, dosta često, iz oblasti zdravstva', rekao je Bebić na sudu odgovarajući na pitanja odvjetnice Jadranke Sloković

Bebić je pojasnio da je sjednicama Predsjedništva HDZ-a rukovodio predsjednik stranke, a da je pojedini ministar davao temeljne informacije o čemu je riječ i objašnjavao što se očekuje u zaključku.

'Uvodničar bi iznio bitne stvari, a onda bi krenula rasprava kroz pitanja. Kada se radilo o financijama i gospodarstvu, rasprave su bile šire i preciznije jer ima više ministara kojih su se takve teme ticale. Mi ostali smo to pratili. Često smo bili na granici i tražilo se manje loše rješenje, a ne samo najbolje rješenje. U politici nekada nije moguće donijeti jasne stavove i nije sve crno ili bijelo. Predsjednik je sudjelovao u raspravama i imao je svoje stajalište. Mi smo svi drugi gradili svoja stajališta, a na kraju smo se izjašnjavali glasovanjem dizanjem ruku. Nekad se čak tražilo da se vidi ta ruka koja se diže, da se vidi tko je za nešto, a tko nije', rekao je Bebić.

Na pitanje je li optuženi Sanader ikada radio pritisak na članove stranke da glasuju drugačije nego po savjesti, Bebić kaže da bi Sanader, kada bi primijetio da se nečiji stav nameće, to izbjegavao: 'Nije se lomilo preko koljena, žustre rasprave bi se odgađale da se donese najbolja odluka i trajale su po nekoliko dana. Posebno kada je bio u pitanju proračun, bila su različita stajališta, ali se proračun morao donijeti. Nitko nikome nije ništa nametao! Predsjednik Vlade je mogao imati svoje stajalište, ali nije uvijek bilo da bi se njegovo stajalište prihvatilo u stopostotnom obliku. Bilo je tu uvijek nekih izmjena i amadmančića', pojasnio je Bebić. 

Bebić kaže da se sjeća prezentacija Damira Polančeca o izmjeni ugovora Vlade i MOL-a koje su, kaže, bile detaljne i precizne: 'To treba gledati u kontekstu vremena kada je energetika bila predmet interesa sviju, cijene energenata su skakale, a preko Ukrajine se transportirao plin i dolazilo je do zastoja. Svaka zemlja je tražila način da kontrolira taj segment. Polančec nas je precizno i detaljno izvještavao o odnosima MOL-a i INA-e i plinskom biznisu. Nije se o tome samo jednom raspravljalo, više puta smo o tome razgovarali', kaže Bebić.

'Nakon jedne iscrpljujuće rasprave došlo se do zaključka. Nismo mogli razgovarati u odnosima crno-bijelo, tražili smo najbolje moguće rješenje. Došlo je do toga da branitelji imaju sedam posto dionica, to se počelo smanjivati, a MOL je dobivao više dionica. Kada je MOL imao 47 posto, a Hrvatska 43 posto, bilo je pitanje koji je novi oblik prava vlasnika. To je raspravljalo i Saborsko povjerenstvo', prepričava Bebić i dodaje da je konačna odluka bila da se prihvati ugovor, ali naglašava da je problem bio kompleksan i da se nije bilo lako izjasniti.

Upitan je li sudjelovao na sjednicama užeg kabineta Vlade, Bebić kaže da su članovi parlamenta sudjelovali oko bitnih pitanja. Kada je u pitanju izmjena ugovora s MOL-om, Bebić tvrdi da je i on o tome na Vladi raspravljao najmanje jednom. Kaže da nije nikada znao detalje o financijskoj situaciji u INA-i, ali zna da je položaj bio težak i da se govorilo o gubicima i mogućnostima stečaja. Prodavala je plin po nižoj cijeni od tržišne, kaže Bebić. Na pitanje o zaključcima Saborskog istražnog povjerenstva, Bebić nije smio odgovoriti jer sud nije prihvatio zaključak Povjerenstva kao dokaz.

Za kraj ispitivanja Sanaderove obrane Bebić kaže da smatra da je ugovor MOL-a i Vlade u konačnici bio dobar jer je zadržana kontrola Hrvatske u INA-i u pogledu da se dionice jedno izvjesno vrijeme ne mogu stavljati na tržište. 'Bilo je mehanizama koji su učinili da je ukupan sporazum bio prihvatljiv', zaključio je Bebić.

Sanader ga je pitao jesu li se na užem kabinetu Vlade donosile odluke koje su se operacionalizirale na tijelima Vlade, a Bebić kaže da se najprije raspravljalo na Predsjedništvu stranke, a kasnije na tijelima Vlade: 'Za mene je logično da se tako odlučivalo, da su prvo politička tijela raspravljala. Nakon užeg kabineta Vlade ide se na sjednicu Vlade gdje se glasuje.'

Na Sanaderovo pitanje kakva je odluka donesena u vezi međudioničarskog ugovora na plenarnoj sjednici Sabora, Bebić kaže da je zaključak bio da je sve korektno. 'Sabor je sve svoje zaključke i objavio u Narodnim novinama i ne trebaju tu dodatna obrazloženja, sve se tamo može pročitati', kaže bivši predsjednik Sabora. Sanader ga je dalje pitao je li Predsjedništvo HDZ-a kao političko tijelo postupalo u svim pitanjima vodeći računa o interesima Hrvatske. Bebić odgovara da su donošene odluke u skladu s ovlastima i programom.

'Sam sam se trudio glasovati s punom odgovornošću i svjesno donositi svoje odluke', odgovorio je Bebić na pitanje Sanadera jesu li se odluke donosilo odgovorno.

Na pitanje tužiteljice Vanje Marušić o ulozi bivšeg ministra financija Ivana Šukera Bebić je rekao da ga je zanimao odraz na proračun i da je na kraju prihvatio sva obrazloženja koja su mu dana. Bio je, kaže, zadovoljan svim odgovorima koje je dobio. Upitan za amandmane koje je spomenuo na početku svjedočenja, kaže: 'Više se ne mogu sjetiti o kakvim se amandmanima radilo. Nazvao sam ih amandmančićima jer se radilo zapravo o pojašnjenjima.'

Upitan koliko je trajala sjednica Predsjedništva HDZ-a, Bebić kaže da je trajala nekoliko sati od 17 sati poslijepodne. 'Kada sam rekao da je bila sjednica užeg kabineta, pojašnjavam da se zapravo radilo o sastanku u prostorijama užeg kabineta Vlade.' Što se tiče plinskog biznisa, Bebić kaže da je to bio stalni problem jer je država htjela ovladati njime, ali uz uvjet da INA zbog toga ne ode u stečaj. Na pitanje koji se dio plinskog poslovanja INA-e trebao izdvojiti, Bebić kaže da ne zna detalje. Nije znao ništa niti o Odboru izvršnih direktora jer je to, kaže, bilo pitanje o kojem se dalje trebalo raspravljati. Bebić smatra da su hrvatski interesi trebali biti zaštićeni na način da je država imala pravo prvokupa i reotkupa.

Na pitanje je li založio svoju nekretninu kao jamstvo da Ivo Sanader može izaći iz istražnog zatvora, Bebić kaže da nije ponudio svoje nekretnine u zalog da se Sanader pusti na slobodu kako se sugerira: 'Sud može ponuditi okrivljeniku da se brani sa slobode na temelju zakona, kada je sud to dozvolio pod uvjetima jamčevine, ja sam to jamstvo dao.'

Tužiteljica je upitala bivšeg predsjednika Sabora gdje je dočekao 2012. godinu, a Bebić je na to upitao tužiteljicu želi li tim pitanjem ograničiti njegovu slobodu i ljudska prava i žestoko se usprotivio odgovaranju na to pitanje i sudačkoj dozvoli da odgovara na to.

Sudac Turudić ga je tada upozorio: 'Niste u Saboru i molim vas da odgovorite na pitanje.' Bebić je odgovrio: 'Ja se prema sudu obraćam s poštovanjem i tražim da se prema meni obraćate s poštovanjem.' Turudić: 'S obzirom na vaše godine, neću raspravljati, samo vas molim da odgovarate na pitanja.' Bebić je tada nevoljko popustio i rekao: 'Ja sam Novu godinu dočekao u društvu prijatelja i njihovih supruga. Ti su prijatelji Ivo Sanader, Jerko Rošin i njihove supruge.'

Tužiteljca je nastavila s pitanjem tko ga je pozvao da danas svjedoči, na što je Bebić odgovorio da ga je pozvao odvjetnik Goran Suić. Upitan je li se sinoć družio sa Sanaderom, rekao je da su bili zajedno na predstavljanju knjige pjesama Jerka Rošina: 'I dobro smo se zabavljali, ako vas to zanima.'

SVJEDOČENJE MARINE MATULOVIĆ DROPULIĆ

Nakon svjedoka Luke Bebića u sudnicu je ušla bivša ministrica graditeljstva, prostornog uređenja i zaštite okoliša Marina Matulović Dropulić Bila je i predsjednica NO-a Plinacroa Kaže da nije sudjelovala u pregovorima za izmjenu ugovora s MOL-om, ali da je sudjelovala u prodaji PSP-a Okoli. Kaže da ju je 2008. pozvao predsjednik Uprave Plinacroa Branko Radošević i rekao da pregovori ne daju rezultata zbog nemogućnosti određivanja cijene. Dropulić kaže da je tada s Ivanom Šukerom otišla kod Sanadera, koji im je savjetovao da se obrate Polančecu i uključe u pregovore. Angažirali su neovisnu tvrtku te se odredila cijena od 514 milijuna kuna. 'Sanader se složio da ne trebamo ići preko najveće cijene', rekla je.
'Bili smo na tri-četiri sastanka u Ministarstvu gospodarstva i nismo se mogli sporazumjeti. Inače mislim da je prodaja PSP-a Okoli bila nužna, posebno kada se sjetimo nestašice plina kada je skladište bilo poluprazno', rekla je Marina Matulović Dropulić Kaže da je Radošević inzistirao da se ugovor zaključi do kraja 2008. godine i da je ona o tome obavijestila Sanadera. 'Rekla sam da je to nemoguće i Sanader se suglasio da se potpisivanje ugovora prolongira', rekla je Matulović Dropulić.

NOVI DOKAZNI PRIJEDLOZI

Nakon svjedočenja Marine Matulović Dropulić tužiteljstvo i obrana imali su priliku dati nove dokazne prijedloge. Tužiteljica Tamara Laptoš je zatražila da se u postupku Hypo pročita nekoliko iskaza svjedoka koji nisu u mogućnosti ili ne žele doći na sud. 
Odvjetnik Čedo Prodanović u odnosu na aferu Hypo traži da dođe samo jedan svjedok - David Teacher - umjesto predloženih šest svjedoka. U odnosu na slučaj INA - MOL odustaju od ispitivanja Davora Šterna a ostale svjedoke i dalje pozivaju. Također, imaju dva nova dokazna prijedloga da se ispita Mihail Guceirev na moskovskoj adresi o okolnostima navodne isplate mita Sanaderu preko računa RobertaJežićaProdanović također moli da sud u dokaze ubroji i mađarski odbačaj kaznene prijave u aferi INA - MOL. Na sljedećoj raspravi koja će se održati 22. ožujka Vijeće će odlučiti o novim dokaznim prijedlozima, a istoga dana svjedočit će Imre Fazekaš.