Ovo glasovanje velikom većinom održano u odboru mora se još potvrditi na plenarnoj sjednici parlamenta "za dva do tri tjedna", što bi trebala biti formalnost, rekao je jedan od predlagatelja teksta, zastupnik Zelenih Samuel Cogolati.

U neobvezujućoj rezoluciji traži se od belgijske vlade koju vodi liberal Alexander De Croo da inicira novi međunarodni ugovor kojim bi se kažnjavao ekocid.

Rezolucijom se predlaže da se Belgija u tu svrhu udruži sa zemljama koje se najviše zalažu za uspostavu takvog suda kao što su Luksemburg, Finska, Španjolska i Francuska (gdje je u srpnju uvedeno "kazneno djelo" ekocida).

Druga mogućnost za belgijsku vladu jest poći za primjerom državica poput otočja Vanuatua i Maldiva koje su zatražile izmjenu ugovora o osnivanju Međunarodnoga kaznenog suda (ICC) u Den Haagu kako bi se u nj unio ekocid, uz ratni zločin i genocid.

"Ova reforma Rimskog statuta (kojim je osnovan ICC) je trenutačno najpragmatičniji put", rekao je za AFP Samuel Cogolati.

Za to je potrebna potpora dviju trećina od oko 120 zemalja sudionica tog ugovora, istaknuo je zastupnik.

Kina, Sjedinjene Države i Rusija nisu zainteresirane jer ne priznaju ICC.

"U času kada su oči svijeta uprte u COP26, želimo biti sigurni da je kriminalizacija ekocida tema međunarodnih rasprava. Kazneno pravo mora čim prije priteći u pomoć planetu", obrazložili su belgijski zastupnici Zelenih.

Izlijevanje nafte s tankera Erike u Francuskoj, kemijski otpad američke kompanije 3M u luci u Antwerpenu, netransparentnost Monsanta (sada podružnice njemačkog Bayera) u vezi sa štetnošću herbicida: sve bi se to moglo podvesti pod ovo novo kazneno djelo, ocijenila je stranka Ecolo-Groen, istaknuvši da "treba prekinuti nekažnjavanje velikih onečišćivača".

Belgijsku koalicijsku vladu čine liberali, socijalisti i Zeleni. Rezoluciju su poduprle i oporbene stranke (centristi i komunisti). Protiv su bili samo krajnja desnica (Vlaams Belang) i flamanski konzervativci (N-VA).