Prema novim podacima koje je u ponedjeljak objavila Služba za klimatske promjene Copernicus (C3S), ožujak 2025. nije bio samo najtopliji u povijesti Europe, već i drugi najtopliji ožujak na globalnoj razini, odmah iza trećeg mjeseca 2024. U prosjeku su globalne temperature u ožujku bile 1,6 °C više u odnosu na predindustrijsko razdoblje, čime se nastavlja zabrinjavajući trend redovitog premašivanja granice od 1,5 °C.

Od posljednjeg 21 mjeseca, njih čak 20 premašilo je ovu simboličnu granicu, za koju znanstvenici upozoravaju da znatno povećava rizik od ekstremnih vremenskih nepogoda i nepovratnih klimatskih promjena. Godina 2024. već je zabilježena kao najtoplija ikad na globalnoj razini, a sve ukazuje na to da bi 2025. mogla slijediti taj trend.

Treba hitno smanjiti štetne emisije

Glavni uzrok klimatskih promjena su emisije stakleničkih plinova nastale sagorijevanjem fosilnih goriva, navodi C3S, potvrđujući pritom konsenzus globalne znanstvene zajednice. Bez značajnog i hitnog smanjenja tih emisija, očekuje se daljnji porast temperatura.

Samantha Burgess, zamjenica ravnatelja u Europskom centru za srednjoročne vremenske prognoze, koji upravlja C3S-om, istaknula je za Independent da su diljem Europe zabilježene i vremenske krajnosti. 'Mnogi dijelovi kontinenta doživjeli su najsušniji ožujak otkad postoje podaci dok su drugi iskusili najkišovitiji u posljednjih najmanje 47 godina', rekla je.

Sve češći kontrasti

Ovakvi kontrasti, kao što su istovremene poplave u jednim regijama i suše u drugima, sve su češći u svijetu koji se brzo zagrijava. Klimatske promjene istodobno potiču i dugotrajne suše i ekstremne oborine. Naime topliji zrak brže isušuje tlo, ali ujedno zadržava više vlage, što uzrokuje snažnije i razornije oluje kada dođe do njih.

Klimatski aktivisti pozivaju vlade da odmah zaustave odobravanje novih fosilnih projekata i natjeraju korporacije koje najviše zagađuju da plate za štetu što je uzrokuju.

Europi prijete još intenzivniji toplinski valovi

Rebecca Newsom, politička savjetnica u kampanji Greenpeace Internationala - Stop Drilling, Start Paying, upozorila je da Europa riskira suočavanje s 'još intenzivnijim toplinskim valovima i šumskim požarima u ostatku godine' te dodala da 'ekstremne vremenske oscilacije u europskoj regiji predstavljaju ozbiljnu prijetnju prehrambenim sustavima i gospodarstvu u cjelini'.

'Građani Europe ne smiju sami snositi troškove kaosa koji uzrokuju velike energetske kompanije', poručila je. 'U posljednjim mjesecima vidjeli smo da naftne i plinske kompanije ne samo da pojačavaju planove za dodatno ispuštanje stakleničkih plinova, već se povlače iz čak i svojih minimalnih klimatskih obveza', istaknula je Newsom. 'Europske vlade trebaju prestati tražiti nova nalazišta nafte i plina te zabraniti sve nove projekte za fosilna goriva.'

Također je pozvala na uvođenje novih poreza velikim naftnim kompanijama, poput Shella, TotalEnergiesa, Equinora i ENI-ja, kako bi se pružila pomoć zajednicama koje trpe posljedice klimatskih katastrofa te financirala održiva klimatska rješenja.

U 47 godina nikad manje morskog leda na Arktiku

Na Arktiku je u ožujku zabilježena najniža razina morskog leda u 47 godina otkako postoje satelitska mjerenja, čime se nastavlja niz rekordno niskih vrijednosti prethodnih mjeseci. Ovaj trend potvrđuje to da se polarna područja zagrijavaju znatno brže od globalnog prosjeka.

Ovi alarmantni podaci dolaze u trenutku u kojem se unutar EU-a zaoštravaju političke rasprave o brzini i opsegu smanjenja emisija u nadolazećim desetljećima. Europska komisija trenutačno izrađuje novi klimatski cilj za 2040. godinu, a stručnjaci preporučuju smanjenje neto emisija za 90 do 95 posto u odnosu na razine iz 1990.

Ipak, neki europski zastupnici, poput Petera Liesea, visokopozicioniranog političara desnog centra, tvrde da je cilj od 90 posto 'pretjerano ambiciozan' i da bi mogao ugroziti europsku industriju. 'Zaista vjerujemo da bi provedba cilja od 90 posto bez ikakve fleksibilnosti mogla dovesti do deindustrijalizacije', izjavio je Liese u intervjuu.

Narušena ekološka i gospodarska stabilnost planeta

Nova saznanja dolaze svega nekoliko dana nakon što je Svjetska meteorološka organizacija potvrdila da su tijekom cijele 2024. godine globalne temperature bile više od 1,5 °C u odnosu na predindustrijsko razdoblje, uz popratne učinke poput toplinskih valova, poplava i ubrzanog otapanja ledenjaka. To su prijetnje koje dugoročno mogu narušiti ekološku i gospodarsku stabilnost planeta.

Znanstvenici i klimatski stručnjaci upozoravaju da svijet nije na dobrom putu za ispunjenje ciljeva Pariškog sporazuma, prema kojima bi globalno zatopljenje trebalo ostati ispod 2 °C, a idealno ispod 1,5 °C. Bez hitnih i dubokih rezova emisija prognoze pokazuju da bi globalne temperature do kraja stoljeća mogle porasti za 2,5 do 2,9 °C.