zakon o pomorskom dobru

Benčić: Ne može baš svaki komad obale biti za turističku svrhu

28.07.2023 u 16:17

Bionic
Reading

Saborska zastupnica stranke Možemo! Sandra Benčić izjavila je u petak u Dubrovniku kako će se na usklađivanju ugovora o koncesiji s novim Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama vidjeti koje županijske vlasti štite pomorsko dobro i podržavaju lokalnu zajednicu

Benčić je na konferenciji za medije stranaka Možemo! i Srđ je Grad povodom početka primjene novog zakona poručila kako je odredba o usklađivanju koncesija sa zakonom napisana tako da se uskladiti 'može, ali i ne mora'.

Benčić je istaknula kako zbog visoke turistifikacije više nema prostora za komunalne vezove lokalnog stanovništva pa to odmah treba mijenjati na županijskoj razini.

„Apeliram na sve koji žele zadržati stanovništvo na obali, da od jeseni osiguraju mjesta za ljude koji žive u tom mjestu. Ne može baš svaki komad obale biti za turističku svrhu”, izjavila je Benčić i dodala kako zakon nije primjereno naglasio zaštitu okoliša.

„U međuvremenu je u Europskom parlamentu donesena uredba o obnovi prirode, koja će imati utjecaj i na morski okoliš i pomorsko dobro. Pri donošenju plana upravljanja pomorskim dobrom sve razine vlasti trebaju unaprijed uvrstiti tu odredbu”, naglasila je Benčić.

Županijski vijećnik stranke Srđ je Grad Marko Giljača upozorio je kako trenutni ugovori s koncesionarima plaža nisu usklađeni s novim zakonom, prema kojem će se moći gospodarski iskoristiti samo 40 posto kopnenog i 20 posto morskog dijela plaže.

„Pozivamo svih sedam primorskih županija kao davatelje koncesija da osnuju povjerenstva koja će utvrditi stanje zauzetosti plaža, kako bi se odredila 'nulta točka' provedbe zakona, a potom dodatkom ugovora koncesionare svelo u zakonski okvir. Neke dubrovačke plaže trenutno su zauzete i do 80 posto”, izjavio je Giljača.

Dodao je kako gradovi i općine moraju u prostorne planove unijeti način korištenja pomorskog dobra i komunalnih luka.

Upozorio je kako Dubrovačko-neretvanska županija nije objavila popis korisnika komunalnih vezova niti listu čekanja na vez.

„Lista je vrlo imaginarna stvar. Brojni koji su htjeli provjeriti svoj status jednom su bili 700., drugi put 643., a treći put 822. na listi. Kad su nezadovoljni ljudi izražavaju sumnje. A da bismo izbjegli bilo kakvu sumnju u korupciju i klijentelizam jedino je rješenje javna objava liste čekanja. To je jasno određeno novim zakonom i to očekujemo od lučke uprave”, poručio je Giljača.