Uoči 69. godišnjice pobjede nad fašizmom koja se 9. svibnja slavi kao Dan Europe i dva tjedna do izbora za Europski parlament, francuski intelektualac podsjetio je na još dva za Hrvatsku 'važna' datuma: 20. godišnjicu Washingtonskog sporazum i prvu godišnjicu ulaska u Europsku uniju.

Svoj govor ispred Kuće Europe u Zagrebu gradio je na opreci između tamnih i svijetlih strana hrvatske povijesti, ali i između svjetla i tame cijele Europe i poručio da je Hrvatska jedna od europskih zemalja koje su platile najveću cijenu u borbi protiv fašizma.

'Tu Hrvatsku slavim danas, slavim veliku antifašističku Hrvatsku, zemlju koja je među europskim zemljama platila najveću cijenu u borbi protiv fašizma', rekao je.

Prisjetio se svojih boravaka u Hrvatskoj tijekom Domovinskog rata i u Sarajevu tijekom rata u Bosni i Hercegovini kao i bošnjaško-hrvatskog sukoba koji je završio Washingtonskim sporazumom. 'Bio je to velik dan za Europu', rekao je i pohvalio potez predsjednika Ive Jospovića koji je u parlamentu BiH zatražio oprost za odgovornost svoje zemlje u tom sukobu.

Treća važna obljetnica slavit će se 1. srpnja kada Hrvatska napuni prvi rođendan kao punopravna članica Europske unije.

Francuski filozof koji Zagreb smatra jednim od pulsirajućih srca Europe, protivi se nekim mišljenjima da je 'bilo dosta širenja EU', poručio je da 'primitak Hrvatske nije bila nagrada već dužnost'. Istim se riječima zauzeo za ulazak BiH u EU parafrazirajući Martina Luthera Kinga 'Sanjam dan kada će Hrvatska pružiti ruku BiH da je u uvede u EU'.

Osvrtom na skorašnje izbore za EP izrazio je nadu da euroskeptici i eurodefetisti koji jačaju u Europi ipak neće pobijediti te istaknuo da je 20 godina od pada Berlinskog zida Europa dobila stvarnog neprijatelja, ruskog predsjednika Vladimira Putina kojega je usporedio s Mussolinijem. Europska reakcija na Putinovu politiku je preslaba i 'njegova snaga možda priozlazi iz europske slabosti'.

Hrvatska je poput današnje Ukrajine i sama bila žrtva laži i propagande ljudi poput Dobrice Ćosića i Slobodana Miloševića, koji su svjesno isticali ustašku prošlost Hrvatske, a odbacivali antifašističku.

Pozvao je Hrvatsku da kao toliko puta dosad zgrabi priliku da 'pokaže svoju veličinu i uputi poruku mudrosti i lucidnosti' osudom Putinove politike u Ukrajini.

U debati koja je slijedila Henry Levy je odgovarajući na pitanje zagrebačkog gimnazijalca koji je ustvrdio da u Ukrajini djeluje fašizam, rekao da očito Putinova mašinerija ima uspjeha. Istaknuo je da 'više Europe znači i više demokracije' i pozvao Hrvatsku da ne padne u defetizam jer Europu treba reformirati iznutra te će se i njezin glas u EP čuti i uzeti u ozbir.

Posebno se osvrnuo na BiH ocjenom da današnju Europu "progoni 'avet' BiH, a ne 'avet' komunizma". BiH je "prljava savjest Europe", ona je već 20 godina zatočenik "apsurdnog, kontraproduktivnog Daytonskog sporazuma". Naša je zadaća popraviti nepravdu nanesenu BiH", rekao je filozof koji smatra da europski DNK nosi gene najviših ljudska dostignuća, ali i najgoreg zlo poput totalitarizama.

"Sinovi smo tog svjetla i te tame, borbe između dvaju sjećanja Euorpe. To je borba naše generacije", zaključio je.

Bernard Henry Levy francuski je filozof, angažirani intelektualac i medijski eksponirana osoba, a svojim djelima često izaziva sporove. Tako je u vrijeme rata u Bosni i Hercegovini, o čemu je snimio i dokumentarne filmove branio ekumensko Sarajevo kritizirajući politiku europskog neuplitanja u tragediju BiH.

Kontrverze je izazvao neosudom američke intervencije u Iraku, obranom Izraela tijekom rata u Gazi 2008-2009. ili primjerice potporom redatelju Romanu Polanskom i bivšem predsjedniku MMF-a Dominique Straussu-Kahnu, optuženima za silovanje.