Novi ministar zdravstva Vili Beroš smatra kako je postojeći sustav sa 63 ovako organizirane bolnice previše za Hrvatsku. Tvrdi da je naslijeđen još iz bivše države i napravljen za drugačiju vrstu liječenja kada se ležalo u bolnici i čekalo pretrage. Šef Hrvatske liječničke komore (HLK) Krešimir Luetić i nekadašnji ministar zdravstva SDP-ov Rajko Ostojić slažu se da zdravstveni sustav treba u rekonstrukciju, a svaki od njih za Beroša ima svoje savjete i primjedbe
'Danas se najveći dio dijagnostike napravi u par sati kroz dnevne bolnice, a mi tome nismo prilagodili organizaciju bolničkog sustava dovoljno brzo', kazao je u razgovoru za Hinu u nedjelju Beroš dodajući kako su u proteklom razdoblju neki koraci ipak napravljeni kroz funkcionalnu integraciju 12 bolnica.
Krešimir Luetić nam je kazao da tijela te Komore nisu zauzimala službeni stav o broju bolnica u Hrvatskoj, ali je osobno mišljenja da je u Hrvatskoj nužno provesti reformu bolničkog sustava, koju smo si kao država većim dijelom već sami zadali u usvojenim strateškim planovima. Podsjetio je da je tzv. Masterplan bolnica usvojen u Hrvatskom saboru krajem 2014. bez ijednog glasa protiv, ali se u njegovoj provedbi u proteklom periodu malo toga učinilo.
vezane vijesti
A upravo autor tog masterplana Rajko Ostojić kaže da je dobro da je ministar Beroš u tom prvom intervjuu bio kritičan i samokritičan.
'Definitivno je zaključio ono što već stoji na njegovu stolu, odnosno u ministarstvu zdravstva, već četiri godine od kada je tamo HDZ, da treba doći do preustroja - jer naprosto živimo u 21. stoljeću', poručio je Ostojić koji je naveo da je kao ministar spojio nekoliko bolnica. Neke su ostale spojene, neke nisu.
Istaknuo je kako je spojio Opću bolnicu Varaždin sa Specijalnom bolnicom za kronične bolesti Novi Marof i Bolnicom za plućne bolest i TBC Klenovnik.
'U Varaždinskoj županiji sam spojio tri bolnice i danas nakon sedam godine ta je bolnica jedna', pohvalio se Ostojić koji je naveo da je tada spojio i bolnice u Požegi i Pakracu i u Novoj Gradišci i Slavonskom Brodu, ali ih je odmah čim je HDZ došao na vlast razdvojio.
A otkrio nam je i razlog zašto su ponovno razdvojene - koji, kako je rekao, malo ljudi zna.
'Razdvojili su ih zbog pritiska gradonačelnika Nove Gradiške i Pakraca jer im se tako smanjila komunalna naknada u budžet. Nevjerojatno je da su zbog jednog šnicla ubili kravu, kako se to kaže', nezadovoljan je Ostojić, koji dodaje da je dobro što je Beroš ponovno revitalizirao to pitanje, a još bolje, a za nas tragičnije kao građane da je zaključio da je dug u zdravstvu 9,4 milijarde. Tvrdi da sada više nitko ne može optužiti Ostojića ni SDP.
'Nakon četiri godine HDZ-a, jedna godina Oreškovića i tri Plenkovića, došli su do skoro dvocifrenog duga. To je katastrofa. Zato sam rekao da je dobro što je Beroš bio kritičan i samokritičan, sada smo očekujemo da počne raditi', poručio je Ostojić.
Sada ministar Beroš namjerava integrirati bolnice koje djeluju unutar iste županije: Vukovar i Vinkovce, Požegu i Pakrac, Slavonski Brod i Novu Gradišku, Karlovac i Ogulin te Šibenik i Knin.
"Gledali smo popunjenost kreveta po određenoj djelatnosti na godišnjoj razini. Primjerice, ako na nekom odjelu imamo 35 kreveta, a popunjeni su 60 posto, onda smo broj kreveta smanjili na 30. Ili, ako je na urologiji u nekoj bolnici popunjenost kreveta 25 posto, a na 20-tak kilometara udaljenosti imamo bolnicu sa 60 posto popunjenosti, iz prve ustanove izdvojit ćemo bolničke krevete, a ostaviti samo specijalističko-konzilijarnu ambulantu", kazao je Beroš u nedjelju. Ministar vjeruje da ćemo na taj način u bolnicama smanjivati akutne krevete i ukidati djelatnosti koje ne trebaju, jer upravo to generira dodatne dugove i smanjuje kvalitetu zdravstvene zaštite.
Predsjednik HLK smatra da nam ovdje kao dobar primjer može poslužiti Danska, država koja je po broju stanovnika i zemljopisnom obliku usporediva s Hrvatskom.
'Naime, u Danskoj je u zadnjih 10-15 godina provedena velika reforma bolničkog sustava. Treba istaknuti da je tome prethodila reforma teritorijalnog ustroja zemlje te da je oko toga postignut konsenzus najjačih političkih opcija u državi', naveo je primjer Luetić dodavši da su pri toj reorganizaciji ukinuli 13 županija i ustanovili pet regija, a broj općina smanjili su s 271 na 98.
Nakon provedene promjene teritorijalnog ustroja, kaže, krenuli su s reformom bolničkog sustava pri čemu je broj tzv. akutnih bolnica (bolnica s hitnim prijemom) smanjen je sa 40 na 21.
'Promijenjen je i sustavu financiranja bolnica pri čemu su značajnu ulogu dobile novoformirane regije. Nakon desetak godine od početka provedbe reforme podaci pokazuju da je došlo do značajno povećane učinkovitosti i parametara kvalitete, a bez znatnijeg povećanja troškova', ističe šef Liječničke komore.
Naravno, u Hrvatskoj uz bolničku reformu, smatra, treba započeti i s ostalim reformama u našem zdravstvenom sustavu.
'Tu mislim na sustavno dugoročno planiranje ljudskih resursa, kategorizaciju i akreditaciju zdravstvenih ustanova, financijsku stabilizaciju sustava, revitalizaciju primarne zdravstvene zaštite, reformu sustava specijalističkog usavršavanja liječnika i ostalih zdravstvenih djelatnika, reformu hitne medicinske pomoći, kvalitetnije upravljanje listama čekanja te sustavno praćenje zdravstvenih ishoda, parametara kvalitete i sigurnosti bolesnika', naglašava Luetić.
Predsjednik HLK je naveo i da Hrvatska ima i 49 domova zdravlja (u nekim županijama čak 5 domova zdravlja) što je svakako prevelik broj i predstavlja neracionalan način organizacije zdravstvenih ustanova.
'Reforma zdravstva ne bi trebala biti otrcana floskula, niti pitanje dnevne ili lokalne politike, nego ozbiljno i odgovorno sustavno unaprjeđivanje našeg zdravstvenog sustava koje doista zahtjeva širi društveni konsenzus', zaključio je Luetić.
