'Pretpostavljala sam da će rezultati biti loši, iako nisam očekivala baš ovako crne i depresivne podatke. Pogledajte, čak je i u Splitsko-dalmatinskoj županiji, koja je uvijek imala pozitivan prirodni prirast, danas više mrtvih nego živorođenih. Čovjeka uhvati tuga kada gleda ove brojke, nije dobro. Nadam se da će ovi podaci doći do glava naših političara, neka se konačno uhvate pravih problema jer ovo je zaista pravi problem. Ako ne budemo imali više živorođenih, ako se ne poveća broj radno sposobnog stanovništva, onda nema ni gospodarskog oporavka, nema mirovina, socijalnih naknada...

Ne zaboravite da radno sposobni pune proračun i održavaju 'pogon', a takvih je sve manje', pojasnila je za Slobodnu akademkinja, navodeći da su pojedine europske države kvalitetnom strategijom poboljšale trendove i danas imaju relativno dobar prirodni prirast.

'Francuska je ovaj problem zabilježila prije 150 godina i ona ga rješava tih 150 godina, bez obzira na vlade. Isto čine i Švedska, Finska... Ovo što se događa Hrvatskoj danas ne može se riješiti u godinu dana ili u četiri godine, koliko traje mandat jedne vlade. Budemo li čekali, bojim se da će se obistiniti projekcije UN-a, pa će nas već za 40 godina biti manje za pola milijuna, a za 100 godina nestat će cijeli gradovi i županije. Hrvatska već danas nestaje, pogledajte sela u Dalmatinskoj zagori, tamo živi samo staračko stanovništvo, ljudi umiru...
Za 10 godina rezultati će biti puno porazniji. Kažu mi da sam pesimist, ali ne – ja sam samo realist na osnovi brojki, a brojke ne lažu', kaže Wertheimer Baletić.

Akademkinja ističe da je ovo prije svega strateško pitanje našeg ekonomskog razvoja, ali da, nažalost, nijedna politička opcija nije uzela ovu problematiku u pomno razmatranje. Ne može, upozorava, pronatalitetna politika graditi samo na porodiljnim naknadama.

'Već se u popisu 1971. vidjelo gdje Hrvatska ide. Danas prije svega mladima treba osigurati stambeno pitanje i dobar posao, spriječiti na taj način da se odsele. I onda će oni osnivati obitelj jer - tko će planirati velik broj djece ako nemaju kruha i krov nad glavom? Ako budemo naseljavali svoje krajeve strancima, a koji će s vremenom postati državljani Hrvatske, onda to treba raditi planski, polako, a treba imati na umu da je to vrlo skup i neizvjestan proces', napominje.

U Hrvatsku će se, prema procjenama, doseliti sve više građana koji se izjašnjavaju kao Albanci, Bugari, Rumunji jer se ta populacija prilično brzo širi u svojim domicilnim krajevima i naseljava područja u kojima više nema života. 'Također, tradicija je tih obitelji da imaju puno djece, pa će se i oni koji su već regulirali svoj status u Hrvatskoj tu vjerojatno trajno nastaniti', kaže demografkinja.