Naime, Večernji list i 24 sata zatražili su ocjenu suglasnosti s Ustavom zakonske odredbe od 25.000 riječi smatrajući je diskriminatornom budući da je kriterij broja riječi pogodio upravo 24sata.

Ustavni je sud pak zaključio da odredba o 25 tisuća riječi otvara 'nekoliko pitanja koja zahtijevaju ispitivanje u svjetlu temeljnih ustavnih vrednota i zaštićenih ustavnih dobara'. Smatraju da su ta pitanja relevantna jer su vezana uz opravdanost razlike u postupanju prema novinskim nakladnicima.

Svaka neopravdana razlika u postupanju prema novinama u usporedivim situacijama izravno utječe na slobodu tiska koja je sastavni dio ustavne slobode izražavanja misli, a da bez toga nema demokratskog društva, ocijenili su ustavni suci.

Istaknuli su kako njihovo rješenje ne prejudicira konačnu odluku o neustavnosti spornog članka. Napomenuli su da će prije te konačne odluke pribaviti stručna očitovanja, proučiti relevantnu praksu Europskog suda za ljudska prava i Suda Europske unije, ali i zakonske i ustavnosudske prakse drugih država.

Vladajući su odredbu od 25.000 riječi opravdavali željom da u teškoj ekonomskoj situaciji pomognu novinarima i očuvanju autorskih tekstova, koji su, prema njihovom mišljenju, jamstvo da će se očuvati ta važna uloga medija o kojoj Ustavni sud govori.

Posljednjim izmjenama Zakona o PDV-u dnevnim novinama općeg informativnog karaktera od 1. srpnja smanjena je stopa PDV-a s 10 na pet posto, no moraju imati više od 25.000 riječi autorskih tekstova dnevno, a nakladnici imaju obvezu taj podatak objaviti svakog dana.

Te su izmjene izazvale veliko negodovanje novinskih izdavača i Hrvatskog novinarskog društva, a potporu im je dala i Međunarodna federacija novinara.