Saborski zastupnici nisu u ponedjeljak imali primjedbi na Vladin prijedlog da Sabor za članicu Upravnog vijeća Hine ponovno, na četiri godine, imenuje Majdu Tafra-Vlahović, no neki oporbeni zastupnici imali su primjedbe na rad nacionalne izvještajne agencije.
Karolina Vidović Krišto (OiP) prozvala je Hinu da je od hrvatske javnosti skrila vijest da je Hrvatska, sa Vijetnamom i Kamerunom, završila na listi država koje štite pranje novca. Kaže i kako bi Hina, "kada bi radila po zakonu", morala provjeravati informacije i objavljivati činjenice. Objasnila je kako to znači da bi, kad premijer Plenković govori o stabilnosti, niskoj zaposlenosti, dobrom životu, Hina trebala objaviti da to nije stabilnost, nego "putem korupcije i kontrole pravosuđa protupravna zlouporaba vlasti", a da je stopa nezaposlenosti rezultat iseljavanja.
Hina djeluje kao režimski čuvar, a ne profesionalna agencija, tvrdi Vidović Krišto te dodaje da osobno "permanentno doživljava" cenzuru Hine.
"Ako je premijer rekao da im je 10 posto manji rejting jer mediji ne izvještavaju dobro o njima, zamislite koliki je tu udio Hine koja se najviše prenosi", kazao je Arsen Bauk (SDP), pa sarkastično zaključio da bi "da je Hina bolja, HDZ možda imao 70 postotnu" potporu javnosti.
Državni tajnik Ministarstva kulture i medija Krešimir Partl ima drugačiji pogled na Hinin rad.
Naveo je kao je samo u 2021., Hina korisnicima isporučila gotovo 224 tisuće tekstova, fotografija te audio i video zapisa, isporučila gotovo 85 tisuća vijesti na hrvatskom i engleskom jeziku. Tu je apsolutno zadovoljen pluralizam medija i objektivnost kojom se izvještava, sve su teme jednako obrađene, kazao je Partl, dodavši kako se i izvješćem (o radu UV za 2021.) može potvrditi neovisnost i sveobuhvatnost Hinina izvještavanja. S ocjenama državnog tajnika, suglasan je Josip Borić (HDZ) koji podržava da se Tafra-Vlahović ponovno imenuje u UV Hine.
Radi se o osobi s više od 20 godina staža u novinarstvu, medijskoj stručnjakinji, ekspertu u području komunikacija. Tafra-Vidović je doktorica informacijskih i komunikacijskih znanosti, završila je i dva poslijediplomska programa iz održivog poslovanja na Sveučilištu Cambridge i diplomski studij odnosa s javnostima na Ovlaštenom institutu za odnose s javnošću u Londonu, autorica je sedam knjiga, niza znanstvenih i stručnih radova, naveo je Borić.
Bauk je u svojoj raspravi spomenuo i "sitni pokušaj djelovanja medija na politiku", tj. pismo koje su zastupnici dobili od "nekoga od rukovoditelja u Hini" da malo popuste s pritiskom na novinare, jer da će oni ocjenjivati što je bitno, a da to ne moraju zastupnici. S tim se slažem i ne slažem, jer mislim da svetih krava ne bi trebalo biti u društvu, pa ni u medijima, ako ocijenimo da je nešto neobjektivno, to ćemo reći, kazao je Bauk.
Borić pak uzvraća da je čitao da neki zastupnici posjećuju novinarsku sobu u Saboru i traže da se o njima lijepo piše, puno bolje nego to sami mediji rade. Među njima je vjerojatno i Hina koja objektivno pokušava sažeti cjelodnevne rasprave, držim da to radi prilično korektno, iako bi svatko od nas htio biti zapamćen i citiram, rekao je HDZ-ov zastupnik.