'Jasno je da to područje neće biti prioritet novog američkog predsjednika. Biden je prije svega američki predsjednik i prioritet mu je ono što će se u prvim mjesecima mandata odvijati u SAD-u i kako će uopće izgledati kohabitacija s Kongresom, odnosno prije svega Senatom', kazao je Avdagić za tportal. U međunarodnoj politici trenutno je mnogo kriza diljem svijeta koje je potrebno rješavati.

'Zgodno je to da doista imamo američkog predsjednika kojem Europa nije nepoznanica, a svakako mu nije nepoznanica prostor bivše Jugoslavije', dodao je Avdagić te vjeruje da će se u prvom mandatu Biden u nekom trenutku ipak pozabaviti Balkanom.

Naš sugovornik je mišljenja da bismo relativno brzo mogli dobiti i osobu koja će biti Bidenov savjetnik ili izaslanik, prije svega za Bosnu i Hercegovinu (BiH), u kojoj bi mogao pokušati riješiti problem. Etničke podjele još razdiru zemlju koja je i 25 godina poslije Daytonskog sporazuma gotovo potpuno nefunkcionalna.

Rješavanje problema, navodi Avdagić, neće ići brzo, ali dobro je što ćemo dobiti predsjednika koji ima znanje i vjerojatno želju da to razriješi. Biden se tijekom kampanje okružio i nekim ljudima koji dolaze s Balkana. Tako je savjetnik za odnose s etničkim zajednicama u Bidenovu stožeru Srebreničanin Elvir Klempić.

'Malo je vjerojatno da će baš ta ista osoba biti Bidenov izaslanik, ali ljudi koji vuku porijeklo s ovih prostora, a koji su u nekakvom timu, užem ili širem, imaju isto tako određenog utjecaja', ocjenjuje stručnjak.

Avdagić je pritom naglasio da će na Bidena svakako imati utjecaja to kako reagiraju zemlje koje su involvirane u problematična područja.

>>> [FOTO] Trump je za svoj kabinet birao milijunaše, a evo tko su favoriti za Bidenov tim

'U slučaju Bosne i Hercegovine, osim same te zemlje, bit će važno to kako će prema tome pitanju i američkoj administraciji djelovati Hrvatska i Srbija, ali i brojne druge zemlje koje imaju određeni interes, što mirovno, što investirajući, a to su brojne europske zemlje, odnosno sama Europska unija', kaže naš sugovornik, dodajući da Biden nije poput Donalda Trumpa sklon nametanju, već afirmativnom djelovanju i traženju rješenja.

Postavlja se i pitanje koliko bi negativno za Sloveniju ili Srbiju moglo biti to što su se njihovi čelnici Janez Janša i Aleksandar Vučić snažno vezali za Trumpa. Avdagić kaže da stvari nisu tako jednostavne i da odnos prema bivšem predsjedniku ne reflektira politiku SAD-a. Prisjetio se priče kada je Trump tek postao predsjednik. Tada su čak i neki ozbiljni analitičari izražavali bojazan da bi on zbog supruge Melanije mogao loše djelovati prema Zagrebu u odnosu spora koji imaju Hrvatska i Slovenija, a što se na koncu nije obistinilo.

'Trump je predsjednik koji djeluje neočekivano pa ipak nije došlo do takvog neočekivanog razvoja priče. Odnos će prije svega ovisiti o tome kako čelnik određene države općenito djeluje u politici, unutarnjoj i vanjskoj, i kako će to kolidirati s novim kursom američke politike. To će biti jako važno, a sve drugo je sporedno', naglašava analitičar.

Osim BiH, na području bivše Jugoslavije također je veliki problem pitanje Kosova te ono opterećuje odnose. Avdagić kaže da u Europi danas postoje brojni problemi i da je od svih gorućih sporova na Starom kontinentu puno teže razriješiti situaciju u Ukrajini, u kojoj je involvirana jedna Rusija, nego druge. Kad se tako poredaju prioriteti i uz određeni poticaj, što je jako važno u politici, može doći do pomaka.

'Realno gledajući, političari vole ostaviti iza sebe nekakvo naslijeđe koje je već demokratsko po pitanju BiH i Kosova jer je Bill Clinton kao demokratski predsjednik prvi sanirao te probleme i sada je potrebno da netko dođe te ih zatvori', kaže Avdagić i dodaje da je izabrani predsjednik Biden upućen i u situaciju oko Kosova. Iznio je, kako kaže, i spekulaciju da bi se moglo dogoditi da BiH i Kosovo postanu paketni problem i na taj način se zajednički pokušaju riješiti. Istaknuo je da američka administracija ima osobe koje se mogu pozabaviti time i tražiti rješenje kompleksnih političkih izazova, istaknuvši Matthewa Nimetza koji je rješavao spor oko imena Makedonije. Za Hrvatsku se konkretno ne bi ništa trebalo promijeniti dolaskom nove administracije.

'Na Hrvatsku će se prije svega gledati kao na stabilan element regije i shodno tome mogla bi se uspostaviti dobra komunikacija s novom administracijom', kaže Avdagić te napominje da je važno u svemu tome tko će biti novi državni tajnik. Također, vjeruje da će doći do promjene veleposlanika u relativno brzom roku.

'Što se tiče ostalih problema Hrvatske s SAD-om, viza i dvostrukog oporezivanja, oni su tehnički i već su stavljeni u proceduru, bit će sigurno potpisani i razriješeni sljedeće godine. Ne treba zaboraviti da će to biti zgodna prilika za susret na visokoj razini, što znači da bi se moglo dogoditi da dogodine imamo posjet nekog dužnosnika iz nove administracije i razgovor koji neće biti samo o rješavanju tih stvari, nego i dubljih problema koji se nalaze u susjedstvu Hrvatske', zaključio je Avdagić.