Američki predsjednik Joe Biden ukinuo je dugogodišnju zabranu Ukrajini da koristi rakete dugog dometa američke proizvodnje za napade na ruski teritorij. Bidenova administracija je prvotno, pod tajnim dogovorom, poslala vojne taktičke raketne sustave (ATACMS) Ukrajini uz uvjet da ih Kijev neće koristiti unutar Rusije. Ta se politika sada promijenila, a SAD je dao Ukrajini zeleno svjetlo nakon izvještaja o raspoređivanju 10.000 sjevernokorejskih vojnika u sukobu, piše Guardian.

Ova promjena politike dolazi u ključnom trenutku rata; odobrenje je izdano uz ograničenje da se oružje koristi samo u ruskoj regiji Kursk, dijelom okupiranoj od strane Ukrajine, gdje se očekuje ruska protuofenziva. Ukrajina je djelomično zauzela Kursk tijekom iznenadnog napada u kolovozu, što je bio ponižavajući neuspjeh za Rusiju, koja je rasporedila 50.000 vojnika kako bi povratila kontrolu.

Promjena koja dolazi u kritičnom trenutku

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski uporno je apelirao na zapadne saveznike da dopuste korištenje dalekometnog oružja protiv ruskih ciljeva kako bi vratio zamah na bojištu. Bidenova administracija je oklijevala, strahujući da bi takvi potezi mogli izazvati eskalaciju sukoba prema scenariju 'Trećeg svjetskog rata'. Međutim, čini se da Velika Britanija slijedi američki primjer, navodno odobravajući korištenje krstarećih raketa Storm Shadow protiv ciljeva na ruskom teritoriju.

Ova odluka dolazi nakon što je novoizabrani američki predsjednik Donald Trump navodno pozvao Vladimira Putina na deeskalaciju sukoba u Ukrajini. To nije smirilo Moskvu, koja je nedavno pokrenula masovne raketne i dronske napade na ukrajinsku infrastrukturu, u nastojanju da Ukrajinu ostavi bez energije tijekom zime. Bio je to najveći napad u posljednjih nekoliko mjeseci.

Zašto sada?

Do sada su Sjedinjene Američke Države oklijevale dati Ukrajini mogućnost napada na ruski teritorij zbog straha od eskalacije sukoba. Međutim, novija saznanja dovela su do promjene ove politike. Prema brifinzima Bijele kuće, razmještanje sjevernokorejskih kopnenih snaga na ukrajinskom bojištu bilo je ključni faktor.

Premda su prva izvješća ukazivala na potencijalnu potporu Rusiji od strane Sjeverne Koreje, skeptici su ukazivali na ograničeno iskustvo sjevernokorejske vojske, koja nije sudjelovala u aktivnim sukobima od 1953. godine.

Te sumnje raspršene su kada je Kijev potvrdio sudjelovanje sjevernokorejskih vojnika u borbama u Kursku. Prema procjenama, Sjeverna Koreja mogla bi mobilizirati do 100.000 vojnika, unatoč njihovom nedostatku borbenog iskustva. Stručnjaci, međutim, ističu da su ti vojnici poznati po izdržljivosti i spremnosti za ekstremne fizičke i psihičke izazove.

Hoće li ova promjena preokrenuti tijek rata?

Prema Danu Sabbaghu, uredniku za obranu i sigurnost The Guardiana, Bidenova administracija sada prelazi crtu koju ranije nije bila spremna prijeći. Dalekometne rakete omogućile bi Ukrajini da pogodi ključne ciljeve duboko unutar ruskog teritorija, uključujući luke, vojne baze, logistička središta, vojarne i skladišta streljiva.

Međutim, ovo vjerojatno neće drastično promijeniti tijek rata. 'Svaki put kada se određena vrsta oružja predstavi kao odlučujući faktor, stvarnost na bojištu pokazuje da ono donosi tek inkrementalne promjene', kaže Sabbagh. Iako će rakete svakako biti korisne za ukrajinsku vojsku, niti jedna vrsta oružja nije presudna u složenom sukobu poput ovoga. Također, zalihe dalekometnih raketa su ograničene.

Rusija će se vjerojatno prilagoditi ovim promjenama, budući da pomno prati odluke u Washingtonu. 'Proces isporuke oružja je spor i često dolazi prekasno da bi imao značajan učinak na bojištu', ističe Sabbagh.

Ruska reakcija

Kremlj je oštro reagirao na ovu odluku, izdavši upozorenje o 'brzom odgovoru' koji bi mogao dodatno povećati napetosti između SAD-a i Rusije. Glasnogovornik Vladimira Putina, Dmitrij Peskov, izjavio je: 'Očigledno je da odlazeća administracija u Washingtonu želi dodatno potpaliti vatru ovog sukoba'.

Peskov je podsjetio na Putinove riječi iz rujna, kada je upozorio da bi korištenje dalekometnog oružja protiv ciljeva u Rusiji značilo izravan sukob NATO-a s Moskvom.

'Rusija bi mogla pokušati eskalirati aktivnosti u tzv. sivoj zoni, poput ometanja signala ili prijetnji na moru', dodaje Sabbagh. Postoji i mogućnost pojačane nuklearne retorike, ali stručnjaci smatraju da je stvarna upotreba nuklearnog oružja malo vjerojatna.

Ukrajina se i dalje nalazi u nezavidnom položaju, neprestano tražeći zapadnu pomoć kako bi preokrenula tijek rata. No, trenutna razina potpore često je dovoljna samo za nastavak sporog iscrpljivanja. Situacija bi mogla postati još složenija s promjenom američkog vodstva, s obzirom na to da bi Donald Trump, poznat po simpatijama prema Putinu, mogao preuzeti Bijelu kuću.