BiH je uz Kosovo jedina država regije koja još nema status kandidata za članstvo u Uniji, a zahtjev da joj se on odobri podnijela je u veljači, no bez ispunjavanja potrebnih uvjeta. Jedan od njih, prilagodba trgovinskog dijela SSP-a kako bi se on počeo primjenjivati i na Hrvatsku, prihvaćena je tek u ponedjeljak, upravo u trenutku kada je u Bruxellesu počelo zasjedanje Vijeća za vanjske poslove EU (FAC).

Kasno parafiranje prilagođenog SSP-a bio je razlog zbog čega se BiH uopće nije našla na dnevnom redu tog zasjedanja iako su bosanskohercegovački političari ranije optimistično nagovještavali kako će šefovi diplomacija država članica EU 18. srpnja dati 'zeleno svjetlo' za pokretanje postupka razmatranja i odobravanja kandidatskog statusa.

'Posljednji zastoji na europskom putu bili su bezrazložni i u neproduktivnoj funkciji skupljanja predizbornih bodova. Posljedica je da izradu pozitivnog mišljenja (o kandidatskom statusu) ... koju smo trebali dobiti danas (u ponedjeljak) moramo čekati do rujna', izjavio je predsjedatelj Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić nakon što je FAC 'preskočio' svaku raspravu o BiH, a visoka predstavnica za vanjsku politiku i sigurnost EU Federica Mogherini nakon tog sastanka konsatirala kako napretka u toj zemlji ima, ali ne dovoljno.

BiH bi se 20. rujna mogla naći na dnevnom redu redovitog sastanka Vijeća za opće poslove EU što je za rezervna varijanta za eventualno pokretanje postupka odobravanja kandidatskog statusa.

No Mogherini je u ponedjeljak upozorila kako toga neće biti ukoliko BiH ne rješi još jedan problem oko kojega se njeni političari 'natežu' već mjesecima pa i godinama. Rječ je o mehanizmu koordinacije odnosa između Sarajeva i Bruxellesa jer EU inzistira na uspostavi sustava koji bi omogućio da BiH s Unijom tijekom pristupnih pregovora govori 'jednim glasom' a ne da se o svemu pregovara sa svakom razinom vlasti u toj zemlji iznimno kompliciranog unutarnjeg ustroja.

Mehanizma koordinacije BiH još nema jer vlasti Republike Srpske inzistiraju na punoj kontroli takvog sustava. Traže donošenje odluka isključivo konsenzusom a uz to postoji i inzistiranje hrvatske strane da u donošenje odluka budu uključene vlasti deset županija unutar Federacije BiH kada su na dnevom redu odluke koje se tiču njihovih ustavnih ovlasti.

Bošnjački političari strahuju da bi uvažavanje takvih zahtjeva mehanizam koordinacije učinilo potpino nefunkcionalnim.

'Nemoguće je donositi odluke konsenzusom svih na popisu. Možete imati stotinu radnih skupina u kojima ponekad imate i stotine članova. Trebaju doći svi i odluku donijeti konsenzusom a to je nemogući zahtjev', pojasnio je to stajalište predsjedatelj Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović

Izrazio je nadu kako će u RS-u promijeniti sadašnje 'tvrdo stajalište', ali je potvrdio kako bez dogovora o mehanizmu bošnjačka strana neće dopustiti ni aktiviranje kredita od 500 milijuna eura dogovorenog s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) koji je bitan entitetskim vlastima radi punjenja značajno osiromašenih proračuna.

'To dvoje ostaje povezano', izjavio je Izetbegović.

Predsjednik RS Milorad Dodik, koji je mjesecima uvjetovao prihvaćanje prilagođenog SSP-a, tek što je parafiran taj dokument Izetbegoviću je odgovorio porukom kako se o mehanizmu koordinacije neće pregovarati sve dok se ne realizira kredit s MMF-om.

'Nedvojbeno je da za tim kreditom postoji potreba', kazao je Dodik dodajući ipak kako su u RS-u spremni i za pregovore s drugim novčarskim institucijama ukoliko dogovor s MMF-om ostane blokiran.

Komentirajući dosadašnje blokade predsjedatelj Vijeća ministara BiH Zvizdić je kazao kako je dijalog, a ne načelo blokada i ucjena poput onih u slučaju prilagodbe SSP-a, jedini način da zemlja krene naprijed.

Iskazao je zabrinutost zbog približavanja općinskih izbora zakazanih za 2. listopada jer bi predizborna kampanja mogla zasjeniti probleme važne za cijelu državu.

'Predizborne aktivnosti ne mogu i ne smiju preoteti primat ozbiljnim državnim obvezama i dogovorenim reformama', upozorio je Zvizdić.