Vlada Federacije BiH na slijedećoj sjednici planira razmatrati zahtjeve braniteljske populacije, najavio je premijer Mustafa Mujezinović nakon jučerašnjih prosvjeda i istaknuo da je na tom kaosu netko insistirao, pri čemu su upućene određene političke poruke. Naglasio je i da nema namjeru podnijeti ostavku te dodao da će odgovornost za sukobe snositi

organizatori protesta. Riječ je o Savezu nositelja najviših ratnih priznanja, Savezu ratnih vojnih invalida, Organizaciji šehida i poginulih boraca te Savezu demobiliziranih boraca, koji su prosvjed organizirali vjerojatno u nadi da će kao i lani, uspjeti odvratiti Vladu od obećanja danog Međunarodnom monetarnom fondu.

Vlada se, naime, pismeno obvezala MMF-u da do kraja 2009. namjerava ukinuti posebne naknade za nezaposlene demobilizirane borce, uvesti cenzus te smanjiti sve naknade civilima i veteranima za 10 posto i ukinuti indeksaciju. Vlada je odlučila uvesti imovinski cenzus pri odobravanju naknada za ratne heroje, porodice šehida i poginulih boracate ratne vojne invalide, čija bi primjena trebala početi 2011. Riječ je o cenzusu za ratne vojne invalide sa 20, 30, 40 i 50 posto invalidnosti, odnosno za osobe s nižim stupnjem invalidnosti, jer ih smatraju radno sposobnim. Uvođenje cenzusa zahvatilo bi i primanja 6.200 ratnih veterana te obitelji poginulih koje mirovine primaju iz Hrvatske.

Cenzus 1.600 kuna ili 400 KM

Branitelji, međutim, zahtijevaju da ratna šteta i obiteljska naknada budu izvan cenzusa, da sve naknade budu neoporezive i da se prihodovni cenzus uvede svim građanima, posebno bogatima i povlaštenima. No Vlada Federacije BiH donijela je Uredbu kojom predviđa skidanje s Vladinog budžeta tisuću korisnika braniteljske populacije koja ima primanja viša od 2.000 KM što je otprilike 8.000 kuna. Vlada također tvrdi i da će uvođenje cenzusa pogoditi samo 20 posto braniteljske populacije, a ostalih više od 100.000 branitelja redovnije će dobivati naknade, jer se trenutačno isplaćuju sa zakašnjenjem.

U slučaju cenzusa koji treba biti uveden od 1. svibnja za dobitnike najviših ratnih priznanja, tom bi pragu podlijegala sva primanja, uključujući i ona koja imaju članovi njihovih obitelji. Cenzus za pojedinca iznosio bi 400 KM ili 1.600 kuna, što bi značilo da će onom koji ima ukupna primanja od, primjerice 500 KM ili 2.000 kuna od te naknade na osnovi ratnog priznanja biti oduzeto 100 KM ili 400 kuna. Za dvočlane obitelji cenzus bi iznosio 800 KM ili 3.200 kuna, a za četveročlane 1.600 KM ili 6.400 kuna.

Hrvatski slučaj

Kad je riječ o usporedbi s Hrvatskom, ovdašnja se Vlada vrlo sporo i sramežljivo odlučuje na rezanje braniteljskih povlastica, a rezanje braniteljskih mirovina posebno je mučna iako prijeko potrebna tema za raspravu po pitanju proračunskih ušteda. Primjerice, Marijana Bađun, ekonomistica s Instituta za javne financije, nedavno je izračunala u svojoj analizi da one čine više od 70 posto ukupnih izdataka za povlaštene mirovine. Naime, među 181.224 osobe koje primaju povlaštenu mirovinu najviše je hrvatskih branitelja.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za veljaču, 67.717 branitelja prima mirovinu ostvarenu prema posebnim, a ne prema općim mirovinskim propisima i ona prosječno iznosi 5.637 kuna.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj isplaćena za veljaču iznosila je 5.157 kuna. U posljednjem prijedlogu hrvatske Vlade na temu promjene mirovinskog sustava netaknute su ostale samo invalidske mirovine koje čine oko 15 posto ukupnih izdataka za mirovine.

Prema Vladinu Izvješću o provedbi Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata u 2009, na invalidske mirovine potrošeno je oko 3,6 milijardi kuna, koje su podijeljene na 51.752 korisnika što je za 11,26 posto veći broj od broja korisnika godinu dana ranije.

To je povećanje Vlada objasnila činjenicom da je većina pripadnika Hrvatske vojske i Ministarstva unutarnjih poslova ostvarila pravo na invalidsku mirovinu prema Zakonu te dodala da je prosječna mirovina bez poreza i prireza lani iznosila 5.336 kuna. Resorni ministar Tomislav Ivić, podnoseći Izvještaj u hrvatskom Saboru, naglasio je da 97 posto izdvajanja temeljem Zakona ide za one koji su stradali u Domovinskome ratu dakle, hrvatske ratne vojne invalide, oboljele i obitelji poginulih, zatočenih i nestalih, a samo tri posto za branitelje.

Za provedbu Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, lani je izdvojeno 6,3 milijardi kuna iz državnog proračuna.

Bankrot je za BiH izvjestan?

No iako rasprave o braniteljskim pravima u Lijepoj Našoj i dalje izazivaju strasti, Hrvatska mirne duše odlazi na Proljetnu skupštinu Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda, a u slučaju BiH, tamošnje vlasti čeka zaista težak put.

Naime, Parlament koji se reformama protivi i Vlada koja ih zagovara, igraju se skrivača na račun ne samo branitelja, nego i običnih građana koji jedva spajaju kraj s krajem. Međutim, bankrot je izvjestan završetak priče ne ispune li obećano svjetskim financijskim policajcima koji su ovaj put odlučili prvo vidjeti reforme na djelu, a tek zatim udijeliti novac.