Popis stanovništva 2021. godine provest će se u okviru redovitog desetogodišnjeg ciklusa u svim članicama Europske unije, a taj će ritam pratiti i države zapadnog Balkana koje nisu članice EU no ne i u BiH. Razlog je to što je Vijeće ministara BiH tek potkraj 2019. godine Agenciji za statistiku BiH dalo nalog za pokretanje aktivnosti na izradi zakona o popisu.

Kako bi se proveo popis potrebne su pripreme u trajanju od tri do pet godina pa bi on u BiH u postojećim okolnostima mogao biti proveden najranije 2023. godine. Uz takvo kašnjenje BiH će izgubiti priliku realne usporedbe podataka koji će od sljedeće godine biti dostupni na temelju rezultata popisa najavljenih u drugim europskim državama.

Jedini popis stanovništva otkako je BiH postala neovisna država proveden je 2013. godine i tada je utvrđeno da u zemlji živi nešto više od 3,5 milijuna stanovnika odnosno gotovo 900 tisuća manje u odnosu na 1991. godinu kada je proveden posljednji popis u bivšoj SFRJ.

No rezultati popisa iz 2013. godine odmah su postali povod za prijepore jer su vlasti u Republici Srpskoj odbile priznati metodologiju kojom je proveden. Njima je sporno to što su među stalne stanovnike popisivači ubrojili i prognane i izbjegle koji su zadržali imovinu u BiH, a žive u inozemstvu. Spornih je tako bilo između 200 i 250 tisuća stanovnika.

Profesor na sarajevskom Fakultetu političkih znanosti Amer Osmić ustvrdio je da BiH u ovom trenutku ima manje od tri milijuna stanovnika, znatno manje u odnosu na 3,5 milijuna po popisu iz 2013.godine. Takve je tvrdnje temeljio na anketama odnosno procjenama broja osoba koje su proteklih godina napustile zemlju u potrazi za poslom, a riječ je uglavnom o mlađim osobama.

'Stanovništvo je agregat države, ono pokreće društvo. Mi ćemo novim popisom sigurno spoznati da smo znatno stariji nego što smo bili 2013.godine', kazao je Osmić.